Prema ritualu institucije: fragmenti poveznica između slovenske i hrvatske etnologije (Prijevod)

This article draws attention to the importance of comparative research in two neighbouring research traditions and the production of ethnological knowledge. Examining the intersections between Slovenian and Croatian ethnology reveals two types of parallels: the first involves intercultural comparisons in empirical research, while the second deals with patterns of knowledge production and is more focused on the theoretical and ethodological issues. They are presented through fragments in a short overview of comparatively informed intersections going back several centuries. Since the institutionalization of Slovenian and Croatian ethnology around 1900, contacts between them became more intense, which were most systematic during joint work on the Slovenian-Croatian Ethnological Parallels conference series, which has lasted for several decades (since 1981). These conferences also offer an appropriate perspective on the paradigmatic transformation of both disciplines: at the end of the 1960s and during the 1970s they were marked by the departure from the cultural historical study of folk culture, and from the 1990s onward by expansion and diversification (in terms of subject matter and methodology) of dialogue with anthropological research.Prispevek opozarja na pomen primerjalnega raziskovanja sosednjih raziskovalnih tradicij in produkcije znanja v etnološki vedi. Pri obravnavi stičišč med slovensko in hrvaško etnologijo se ponujata dvoje vrst vzporednic: prve v empirični raziskovalni praksi uvrščamo v medkulturne primerjave, druge pa so povezane z vzorci produkcije znanja in se nanašajo bolj na teoretsko-metodološka vprašanja. Z drobci so ponazorjene v kratkem pregledu primerjalno informiranih stičišč, ki segajo več stoletij v preteklost. Od časa institucionalizacije slovenske in hrvaške etnologije od konca 19. in začetka 20. stoletja so bili stiki med njima intenzivnejši, najsistematičnejšo obliko so dosegli v večdesetletnem sodelovanju pri t. i. slovensko-hrvaških vzporednicah (od 1981). Te so primerno gledišče tudi za pogled na paradigmatsko transformacijo obeh ved: ob koncu 60. in v 70. letih prejšnjega stoletja ju je zaznamovalo slovo od kulturnozgodovinskega študija ljudske kulture in od 90. let do širitve in diverzifikacije (v problemskem in metodološkem pogledu) v dialogu z antropološkimi raziskavami.Članak upozorava na važnost usporednih istraživanja susjednih istraživačkih tradicija i proizvodnje znanja u etnološkoj znanosti. Kod razmatranja dodirnih točaka između slovenske i hrvatske etnologije, nude se dvije vrste usporedbi: prve u empirijskoj istraživačkoj praksi uvrštavamo u međukulturalne usporedbe, a druge su povezane s obrascima proizvodnje znanja i više se odnose na teorijsko-metodološka pitanja. Ilustrirane su u fragmentima u kratkom pregledu usporedno informiranih dodirnih točaka koje sežu više stoljeća u prošlost. Od razdoblja institucionalizacije slovenske i hrvatske etnologije krajem 19. i početkom 20. stoljeća, međusobni kontakti bili su intenzivniji, a najsustavniji oblik postigli su tijekom nekoliko desetljeća suradnje u Slovensko-hrvatskim etnološkim paralelama (od 1981.). One su prikladno gledište i za pogled na paradigmatsku transformaciju obiju disciplina: krajem 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća obilježio ih je rastanak od kulturno-povijesnih studija narodne kulture, i od 90-ih godina do proširenja i diversifikacije (u problemskom i metodološkom pogledu) u dijalogu s antropološkim istraživanjima