O NAČINU PLOVIDBE U ANTICI

U najnovijim djelima hrvatskih autora donose se spoznaje o nekim plovidbenim rutama u antici. Pri tome se tvrdi da su brodovi u plovidbi od Rodosa do Aleksandrije plovili noću i mjerili visinu zvijezde Canopus u gornjoj kulminaciji i po toj visini procjenjivali udaljenost do Aleksandrije, a na tom putu rabili su i donju kulminaciju najdonje zvijezde Velikog medvjeda (Alkaid). U Timesovu Atlasu svjetske povijesti ucrtana je ta ruta, kao i još neke druge. Drugo, navodi se, također, da su brodovi u plovidbi s Krfa prilazili srednjodalmatinskim otocima iz dva pravca, koristeći se dvjema plovidbenim rutama. Prva je išla od Krfa i slijedila je liniju obale do ulaza u Pelješki kanal, a druga je išla od Krfa prema Otrantu i Garganu i dalje prema Palagruži, Visu ili Lastovu, pa do ulaza u Pelješki kanal. Pri tome se meritorna tvrdi da je ta prva plovidbena ruta bila duža. Na temelju analize kretanja navedenih zvijezda u tom vremenskom razdoblju, kao i na temelju hidrološke i meteorološke analize i veličine razmaka krajnjih točaka plovidbenih ruta na prostoru Južnog Jadrana može se zaključiti suprotno. Canopus se ne vidi na noćnom nebu u vrijeme intenzivnog plovljenja antičkih brodova. Alkaid se mogao koristiti od polovice do kraja srpnja. Plovidbeni put povoljniji je i kraći uz istočnojadransku obalu