Analiza korištenja i prihvaćanja Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te visokoškolskih i znanstvenih knjižnica Republike Hrvatske

Cilj. Cilj je rada utvrditi postoji li mjera uspješnosti integriranog knjižničnog sustava Aleph1, odnosno istražiti u kojoj mjeri integrirane knjižnice iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske prihvaćaju i koriste zajednički knjižnični program Aleph te koji čimbenici utječu na njihovu namjeru da se i u budućnosti nastave koristiti tim informacijskim sustavom. Provedba istraživanja procjene uspješnosti integriranog knjižničnog sustava Aleph nije predmetom ovog rada. Pristup/metodologija/dizajn. Metodom deskriptivne statistike analizirani su kvantitativni podaci dobiveni SQL-upitima na baze integriranog knjižničnog sustava Aleph, odnosno izravnim uvidom u podatke iz programskih tablica. Na taj način prikupljeni su kvantitativni pokazatelji o veličini, značajkama i aktivnostima sustava koji se bilježe u programske i izvještajne tablice sustava. Primjenom teorijskog modela prihvaćanja tehnologije ispitalo se postoje li i, ako postoje, koji su to čimbenici koji utječu na namjeru voditelja knjižnica da prihvate i koriste implementirani integrirani knjižnični sustav Aleph i može li se utvrditi mjeru, tj. dimenzije uspješnosti samog informacijskog sustava. U tu svrhu testirana je primjena metodologije prilagođenog UTAUT-modela, pri čemu su korišteni podaci prikupljeni online anketom kojom su ispitani stavovi voditelja knjižnica o stupnju njihova zadovoljstva programskim modulima knjižničnog programa Aleph te uslugama koje podržavaju rad integriranog knjižničnog sustava Aleph. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji korelacija između percepci je knjižničara o očekivanoj učinkovitosti knjižničnog programa Aleph i same namjere knjižničara da prihvate i nastave koristiti integrirani knjižnični sustav Aleph. Rezultati istraživanja navode na zaključak da bismo mjeru uspješnosti integriranog knjižničnog sustava Aleph mogli tražiti u segmentu povećane knjižnične učinkovitosti te razvoja knjižničnih usluga, a koje nastaju kao rezultat korištenja i primjene integriranog knjižničnog sustava Aleph. Ograničenja. Rezultate istraživanja bilo bi poželjno potvrditi provedbom namjenski dizajniranog metodološkog upitnika sukladno UTAUT-modelu te proširiti broj vrijednosnih atributa u odnosu na specifičnosti informacijskog sustava Aleph. Također, istraživanje je provedeno na malom uzorku ispitanika te bi rezultate bilo poželjno potvrditi na većem ispitnom uzorku, a stratifikacija ispitnog uzorka prema vrsti knjižnice, radnom statusu knjižničnih djelatnika ili prethodnom iskustvu mogla bi biti obuhvatnija. Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu biti od koristi donosiocima razvojnih politika u području knjižnične automatizacije te knjižnične suradnje. Originalnost/vrijednost. U radu se prvi put analiziraju rezultati procesa automatizacije knjižničnog poslovanja visokoškolskih knjižnica te se procjenjuje korištenje i prihvaćanje integriranog knjižničnog sustava Aleph