U radu se analizira životno i književno djelovanje slavonskog preporoditelja Matije Antuna Relkovića (1732.-1798.) i analizira njegov Satyr iliti divji čovik u kontekstu preporodnih kretanja u Slavoniji toga vremena. Donose se ključni podatci iz Relkovićeva životopisa i posebno obrađuju slovopisna rješenja u Satyru u odnosu na standardizacijske procese u hrvatskom književnom jeziku. Osobito se obraća pažnja na vojne termine koje je Relković posebno obradio i nastojao iz njemačkih izvornika pronaći odgovarajuće hrvatske riječi za njih.The paper analyses the life and literary work of Slavonian reformer Matija Antun Relković (1732–1798) and his poem Satyr or the wild man in the context of the reforming movements in Slavonia of that time. The k...
U članku se, na odabranim primjerima, prikazuje opsežan savjetodavni i puristički rad Stjepka Težaka...
U radu će biti riječi o hrvatskim jezičnim savjetnicima, konkretno o Antibarbarusu autora Tome Maret...
Prve gradišćanskohrvatske knjige napisali su svećenici; oni koji su sve do 19. stoljeća činili sloj ...
Krajem 18. i u prvoj polovici 19. st. – dakle u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda – kajkavski je...
U radu se analiziraju promjene u hrvatskoj pravnoj terminologiji u dijakronijskoj perspektivi, s nag...
U radu je prikazan leksik Relkovićeva Satira. Izdvojene su riječi po pojedinim tematskim područjima,...
U članku autor analizira knjigu srpskog povjesničara Vasilija Krestića, Genocidom do Velike Hrvatske...
U radu se obrađuje jezični purizam te uporaba turcizama u djelu Satir Matije Antuna Relkovića. Takođ...
Hrvatski narodni preporod i njegov bard Ljudevit Gaj bit će interpretirani posredno kroz dva književ...
Hier wird über die Resultate eines Forschungsprojekts, das in der Österreichischen Akademie der Wiss...
Mandićev pravopisni priručnik Uputjene k\u27 slavonskomu Pravopisanju za Potrebu narodnieh Ucsionica...
Miho Jerinić (1872. – 1955.), publicist i prvi školovani zubar u Šibeniku, pisao je i objavljivao p...
U prilogu je riječ o leksiku Kućnika J. S. Relkovića, poljodjelskog savjetnika s kraja 18. stoljeća ...
Autorica u tekstu promatra četiri ključna djela nastala u 17. stoljeću koja se mogu smatrati ishodiš...
In dieser Arbeit erinnert sich der Autor an die Tage seiner Schulung im Senjer Gymnasium 1932-1936. ...
U članku se, na odabranim primjerima, prikazuje opsežan savjetodavni i puristički rad Stjepka Težaka...
U radu će biti riječi o hrvatskim jezičnim savjetnicima, konkretno o Antibarbarusu autora Tome Maret...
Prve gradišćanskohrvatske knjige napisali su svećenici; oni koji su sve do 19. stoljeća činili sloj ...
Krajem 18. i u prvoj polovici 19. st. – dakle u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda – kajkavski je...
U radu se analiziraju promjene u hrvatskoj pravnoj terminologiji u dijakronijskoj perspektivi, s nag...
U radu je prikazan leksik Relkovićeva Satira. Izdvojene su riječi po pojedinim tematskim područjima,...
U članku autor analizira knjigu srpskog povjesničara Vasilija Krestića, Genocidom do Velike Hrvatske...
U radu se obrađuje jezični purizam te uporaba turcizama u djelu Satir Matije Antuna Relkovića. Takođ...
Hrvatski narodni preporod i njegov bard Ljudevit Gaj bit će interpretirani posredno kroz dva književ...
Hier wird über die Resultate eines Forschungsprojekts, das in der Österreichischen Akademie der Wiss...
Mandićev pravopisni priručnik Uputjene k\u27 slavonskomu Pravopisanju za Potrebu narodnieh Ucsionica...
Miho Jerinić (1872. – 1955.), publicist i prvi školovani zubar u Šibeniku, pisao je i objavljivao p...
U prilogu je riječ o leksiku Kućnika J. S. Relkovića, poljodjelskog savjetnika s kraja 18. stoljeća ...
Autorica u tekstu promatra četiri ključna djela nastala u 17. stoljeću koja se mogu smatrati ishodiš...
In dieser Arbeit erinnert sich der Autor an die Tage seiner Schulung im Senjer Gymnasium 1932-1936. ...
U članku se, na odabranim primjerima, prikazuje opsežan savjetodavni i puristički rad Stjepka Težaka...
U radu će biti riječi o hrvatskim jezičnim savjetnicima, konkretno o Antibarbarusu autora Tome Maret...
Prve gradišćanskohrvatske knjige napisali su svećenici; oni koji su sve do 19. stoljeća činili sloj ...