Uz navode iz sovjetske i talijanske metodičke literature, u radu je prikazano istraživanje u kome su učenici, studenti, nastavnici razredne nastave i hrvatskoga jezika očitovali svoju svijest o pripadnosti zavičajnome idiomu. Birali su jedan, dva, tri, a neki i četiri idioma, najčešće kombinacije dijalekata i narječja. Istraživanje je pokazalo da horizontalno distribuirani idiomi čine jezičnu osnovu na kojoj se razvija sposobnost komuniciranja u standardnome jeziku. Afirmira se pojam -školska jezična zajednica-. Naglašava se suodnošenje školske s društvenom jezičnom praksom i pledira za interdisciplinarna istraživanja školske jezične prakse te za znanstveno utemeljenje školske jezične politike.The author presents results of research in whic...