Špilja Đutno, prilog poznavanju antičkih nekropola u špiljama

Špilja Đutno smještena je na području općine Bosiljevo u Karlovačkoj županiji. Evidentirana je kao arheološki lokalitet na osnovu brojnih površinskih nalaza koji se mogu datirati od ranog brončanog doba, preko rimskog, pa sve do kasnosrednjovjekovnih razdoblja. Međutim, otkrićem željeznih rimskih ključeva i alatki, uz već ranije poznati nalaz srebrene fibule, s pravom se pretpostavilo postojanje rimske nekropole u špilji. Slijedom navedenog, u ožujku 2010. poduzela su se probna iskopavanja u vidu pet sondi na prostoru udaljenom oko sedamdesetak metara od ulaza u špilju, a na prijelazu ulazne dvorane u prvi kanal prema glavnoj dvorani. U sondama je nađeno svega desetak ulomaka keramičkih posuda iz rimskog razdoblja, nekoliko ulomaka ljudskih kostiju, te 29 posebnih nalaza (metalni i koštani predmeti). Među nalazima posebno se ističu 3 nalaza srebrenog i brončanog rimskog novca (korodirani i bit će determinirani nakon čišćenja i konzervacije koja je u tijeku), dvije koštane kockice za igru, šest željeznih ključeva, jedno željezno koplje, ulomci željeznih klinova, čavala, oštrice noža, zakovice s perforacijom na trnu, amorfni ulomci brončanog lima, jedna srcolika brončana kopča, brončana igla, željezne alatke (strugač – bradva, motika) i sl. Prikupljeni su i uzorci za C-14 analizu koji su datirali jednoslojni antički arheološki sloj u 270. AD godinu +/- 30 godina, odnosno kalibrirani datum (2sigma calibration) Cal AD 260 to 290 (Cal BP 1690 to 1660.). Dobiveni rezultat se u potpunosti podudara s datiranjem putem arheoloških nalaza, kako ove tako i ostalih nekropola u speleološkim objektima u razdoblje oko 270. S obzirom na mikro i makroarheološki kontekst, te nađene grobne priloge, s velikom sigurnošću možemo govoriti o postojanju još jedne rimske nekropole u špilji, vjerojatno iz treće četvrtine 3. st. posl. Kr. Kao i kod ostalih špilja, pokojnici su samo polagani na površinu, bez dodatnog ukopavanja, a zbog čestih kasnijih upotreba špilje, gotovo sve ljudske kosti su uništene. U svim svojim segmentima u arheološkom smislu špilja Đutno se uklapa u rijetka nalazišta ovakvog karaktera i predstavlja devijaciju u pogrebnom ritualu rimskog razdoblja. O mogućim razlozima takve devijacije u samo jednom vremenskom razdoblju (treća četvrtina 3. st. posl. Kr.) u više navrata se govorilo kod objave ostalih špilja. Iako za sada to nije moguće egzaktno i dokazati, najizglednija je pretpostavka o posljedicama epidemije kuge (tzv. Ciprijanova kuga) koja je poharala cijelo tadašnje rimsko carstvo i neupitno zahvatila i ove prostore. Na primjeru špilje Đutno, kao i drugih špilja u istom kontekstu rimskodobnih nekropola u spelelološkim objektima, vidjeli smo odraz sveobuhvatnih događanja u rimskom carstvu na jednom manjem, ali ne i manje vrijednom, lokalnom, području karlovačkog kraja