Profilactic application of antibiotics in surgery

U radu se nastoji sa više aspekata osvijetliti problem profilaktičke primjene antibiotika u kirurgiji, što je ujedno česta dilema u radu kirurga. Analizirana je opravdanost ove pojave u nekoliko najvaž­nijih grana kirurške djelatnosti (abdominalna, koš­tana, kardiovaskularna kirurgija). U grupi najfrekventnijih operativnih zahvata (abdominalna i koštana kirurgija), stav je da se antibiotik rezervira samo za teže i akutne slučajeve. Posebno je naglašena razlika između preventivnog (prije inokulacije) i terapijskog (nakon inokulacije) davanja antibiotika, što je u praksi dosta teško razgraničiti. Najzad, u radu autor nastoji kritički vrednovati njemu dostupnu literaturu, te usporedbom i sumiranjem istovjetnih gledišta doći do relevantnih podataka, koji bi bili od koristi prije svega općem kirurgu. Zaključno, u analizi problema podvučen je zahtjev za nenapuštanje osnovnih principa kirurškog djelovanja (precizan i poštedan rad), jer se smatra da nikakav antibiotik ne može kompenzirati grube propuste u radu kirurga.A very frequent dilemma, the profilactic application of antibiotics in surgery, has been dealt with from various aspects. Its justification in abdominal, bone and cardiovascular surgery has been analysed. Within the abdominal and bone surgeries the antibiotics are reserved only for more severe and acute cases. A special stress lies on the difference between the preventive (before inoculation) and therapeutic (after inoculation) administration of antibiotics which is in praxis quite difficult to differentiate. The author tries to evaluate critically the available literature by comparing different opinions in order to obtain some relevant facts for general surgeon. The conclusion supports the plea for nonabandonment of basic principles in surgery (precise and preserving surgery) because no antibiotic can compensate bad mistakes in surgeons activities