EDUCATIONAL IMPACT ON COMPIANCE OF MEDICAL PERSONNEL IN HAND HYGIENE IN COUNTY HOSPITAL POŽEGA

Cilj: Cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li razlika u suradljivosti pri higijeni ruku u zdravstvenih djelatnika nakon provedene edukacije. Ispitanici i metode: Istraživanjem su obuhvaćene tri skupine zdravstvenih djelatnika: medicinske sestre, fizioterapeuti i laboranti. Opservirani su postupci higijene ruku zdravstvenih djelatnika prije i poslije edukacije o mjerama pravilne higijene ruku. Prikupljeno je 473 opservacija higijene ruku prije edukacije i 613 opservacija nakon edukacije. Za utvrđivanje razlika među proporcijama između dvaju nezavisnih uzoraka (broj indikacija prije i poslije edukacije) rabio se χ²-test i Fisherov egzaktni test. Za ocjenu značajnosti dobivenih rezultata odabrana je razina značajnost α = 0.05. Rezultati: Prije provedene edukacije zdravstveni su djelatnici provodili higijenu ruku: pranje ruku u 142 (54, 4 %) slučaja, a higijensko utrljavanje kao metodu higijene ruku primjenjivano je u 119 (45,6 12 %) slučajeva. Nakon edukacije za značajno manje indikacija, njih 45 (9,3 %), provedeno je higijensko pranje, a značajno je više, 438 (90,7 %), provedeno higijenskih utrljavanja (Fisherov egzaktni test, p<0,001). Prije aseptičnog zahvata bez provedene su higijene ruku 124 (51,2 %) slučaja, značajno više prije edukacije (Fisherov egzaktni test, p<0,001). Postupci higijene ruku prije izvođenja aseptičnog postupka nakon edukacije evidentirani su u 93 (57,4 %) slučaja. Prije edukacije nema značajne razlike u suradljivosti pri higijeni ruku prema zanimanju zdravstvenih djelatnika. Poslije edukacije značajno više laboranata provodi higijenu ruku (Fisherov egzaktni test, p=0,046). Zaključak: Suradljivost pri higijeni ruku u zdravstvenih djelatnika značajno je veća nakon provedene edukacije.Aim: Aim of this study was to determine possible differences in hand hygiene with health professionals after the training. Participants and methods: The study included three groups of health professionals: nurses, physiotherapists and laboratory technicians. Procedures for hand hygiene of health care workers were monitored before and after training. We collected 473 observations of hand hygiene before training and 613 observations after training. To determine the difference between the proportions between two independent samples (Number of indication before and after training) was used χ²-test and Fisher’s exact test. For the assessment of the significance of the results was chosen significance level α = 0.05. Results: Before conducted training health workers did have conduct hand hygiene; washing hands in 142 (54, 4%) cases, while rubbing as a hygienic method was applied in 119 (45.6%) cases. After training was conducted more hygienic rubbing 438 (90,7%) than hygienic wash 45 (9,3%) was applied (Fisher’s exact test, p <0.001). Before aseptic procedure was performed without hand hygiene was 124 (51.2%) cases recorded, significantly more prior to education (Fisher’s exact test, p