Research of the Digital Competences of Persons within Catholic Circles (Parishes, Prayer and Religious Communities and Associations of Christian Values)

Pojam pismenosti u 21. stoljeću sve je češće predmet istraživanja. Danas se često definira „kao skup više različitih pismenosti: tradicionalna, računalna/informatička, informacijska, digitalna, internetska, medijska pismenost“ (Vrkić Dimić, 2014, str. 392). Digitalizirani svijet koji nas okružuje uvelike definira uvjete u kojima se pismenost očituje, stoga je ne možemo više promatrati kroz prizmu nekadašnjeg, „tradicionalnog“ definiranja pismenosti, bez uzimanja u obzir poznavanje i korištenje digitalnih tehnologija. Kao temelj procjene njihova poznavanja danas se koristi pojam digitalne kompetencije, koja „uključuje sigurno i kritičko korištenje tehnologije informatičkog društva (IRT) na poslu, u slobodno vrijeme i u komunikaciji“ te je „povezana s logičkim i kritičkim razmišljanjem, s visoko razvijenim vještinama baratanja informacijama i razvijenim vještinama komuniciranja“ (Europska komisija, 2004.). Unutar katoličkih krugova, osobe koje obavljaju komunikaciju i marketinške poslove u većini slučajeva nisu profesionalno za njih obučene te često ne posjeduju dovoljno razvijene digitalne kompetencije. Ovim se radom želi analizirati razinu digitalnih kompetencija u navedenim krugovima. Provedeno istraživanje prati rad grupe mladih profesionalaca koji su istražili trenutnu razinu digitalnih kompetencija te potom pokušali doprinijeti njezinu poboljšanju kroz organizaciju konferencije i radionica. U svrhu definiranja trenutne razine kompetencije, provedeno je izviđajno istraživanje putem ankete na uzorku od 194 ispitanika iz 1597 župa unutar spomenutih krugova iz cijele Hrvatske. Dobiveni rezultati poslužili su u oblikovanju tema konferencije i uključenih radionica. Po završetku konferencije, provedena je druga istraživačka faza u kojoj se, putem izviđajnog istraživanja tehnikom skupnog intervjua (fokus grupa; namjerni prigodni uzorak, 10 ispitanika), ispitao doprinos konferencije i radionica u povećanju razine digitalnih kompetencija među navedenim krugovima. Dobiveni rezultati potom su se usporedili s rezultatima dobivenim iz prvotno provedene ankete. Temeljem analize dobiven je uvid u novo stanje te postavljen temelj za daljnje aktivnosti kojima je cilj razvoj digitalnih kompetencija unutar katoličkih krugova.The concept of literacy in the 21st century has been increasingly subject to research. Today, it is often defined as "a set of multiple literacies: traditional, computer/informatics, informational, digital, internet, media literacy" (Vrkić Dimić, 2014, pp. 392). The digitalized world that surrounds us greatly defines the conditions in which literacy is manifested, so we can no longer observe it through the prism of the former "traditional" definition of literacy, without taking into account the knowledge and use of digital technologies. As a basis for assessing the knowledge of this issue, we use the concept of digital competence, which "involves the safe and critical use of information technology society (IRT) at work, in leisure and communication" and is "linked to logical and critical thinking, with highly developed skills in handling information and developed communication skills" (European Reference Framework, 2004). Within Catholic circles communication and marketing professionals are in most cases not professionally trained and often lack sufficient digital competence. This paper aims to analyze the level of digital competence in the mentioned circles. The conducted research follows the work of the group of young professionals who have explored the current level of digital competence and then tried to contribute to its improvement through the organization of a conference and workshops. For the purpose of defining the current level of competence, a research was conducted through a survey on a sample of 194 respondents from 1597 parishes within the mentioned circles from all over Croatia. The results were used to form the theme of the conference and the workshops involved. At the end of the conference, a second phase of research was carried out through which, through group interviews (focus groups, deliberate sample, 10 respondents), the contribution of the conference and workshops in increasing the level of digital competencies among the circles was researched. The results were then compared to the results obtained from the survey. The analysis gave insight into the current situation and made a foundation for further activities aiming at the development of digital competences within Catholic Church circles