NAČELO ZAŠTITE LEGITIMNIH OČEKIVANJA U UPRAVNOM PRAVU EUROPSKE UNIJE I PRAVNA AUTONOMIJA DRŽAVA ČLANICA

Zaštita legitimnih očekivanja opće je načelo prava Europske unije koje se razvilo kroz praksu Suda Europske unije. Analiza te prakse ukazala je na više otvorenih pitanja koja uključuju, među ostalim, kada je zakonodavac Europske unije vezan legitimnim očekivanjima stranaka koje je stvorilo prethodno, u međuvremenu izmijenjeno, zakonodavstvo Unije; u kojim situacijama prethodna upravna praksa stvara legitimna očekivanja; nelegitimnost očekivanja koja su nastala u spekulativne svrhe; razliku u pravnoj snazi protupravnih upravnih odluka i drugih postupanja uprave za nastanak legitimnih očekivanja. Također se postavilo pitanje odnosa prava Europske unije i autonomije država članica, vezano uz mogućnost da nezakoniti upravni akti stvore legitimna očekivanja te istek nacionalnog zakonskog roka za ukidanje nezakonitog rješenja kojim je stranka stekla neko pravo, u kojem slučaju se država članica ne može pozivati na nacionalna pravila upravnog postupka zbog povrede načela djelotvornosti prava Europske unije. Cilj ovog rada je analizirati navedena pitanja te utvrditi može li se regulatorni okvir Europske unije unaprijediti kako bi se izbjegli problemi u praksi koji se mogu pojaviti. U analizi se koristi praksa Suda Europske unije i pravni akti Europske unije te domaća i strana literatura iz područja upravnog, ustavnog i europskog prava. Opisani problemi ilustriraju manjkavost trenutačnog pravnog uređenja Europske unije s mnoštvom pravnih izvora te ukazuju na potrebu kodifikacije upravnog postupka pred tijelima Unije. Dosad je bilo više inicijativa za kodifikacijom, no bez uspjeha, mada pravna osnova u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije postoji. Svakako bi buduća zakonodavna rješenja na razini Unije trebala jasno isključiti mogućnost da nezakoniti upravni akti stvaraju legitimna očekivanja. Na taj način ne bi postojao ni različiti tretman nezakonitih nacionalnih upravnih odluka koje praktički ne mogu stvoriti legitimna očekivanja. Također bi trebalo izbjegavati nejasne i gotovo arbitrarne situacije, poput isključenja legitimnosti očekivanja koja su nastala u spekulativne svrhe, budući da nije jednostavno definirati kriterije kada je nešto spekulacija, a kada je legitimno korištenje promjene pravnog okvira na tržištu. Trebalo bi svakako izbjegavati različite kriterije u različitim područjima za koje ne postoji osnova u osnivačkim ugovorima