Land use changes in Krševo polje on Dugi otok Island from the 19th century

Rad se bavi promjenama korištenja zemljišta Krševog polja na Dugom otoku od 19. stoljeća do danas. Na promjenu korištenja zemljišta Općine Sali i posebno Krševog polja utjecali su prirodno-geografski i društveno-geografski čimbenici. Glavni cilj istraživanja je bio utvrditi na koji način se zemljište u Krševom polju mijenjalo kroz prošlost te u kojoj mjeri se službeno stanje katastra podudara s trenutnim stanjem načina korištenja zemljišta. Trenutno stanje zemljišta je utvrđeno terenskim istraživanjem polja. Analizirani su prirodno-geografski čimbenici poput klimatoloških, hidroloških, pedoloških i geoloških značajki koji su utjecali na razvoj poljoprivrede u Krševom polju. Promjene demografske i gospodarske strukture najznačajnije su u oblikovanju krajolika. Depopulacija i razvoj sekundarnih i tercijarnih djelatnosti uvelike su utjecali na napuštanje poljoprivrednih površina. U drugoj polovini 20. stoljeća otvaranjem novih pogona tvornice za preradu ribe došlo je do potražnje radne snage u tom sektoru djelatnosti te se stanovništvo preorijentiralo na tu granu gospodarstva. U 21. stoljeću tercijarne djelatnosti su dobile na važnosti, u prvom redu turizam, koji je postao glavni izvor prihoda za većinu stanovnika. Proučavanjem promjena u načinu korištenja zemljišta po katastarskim česticama prikazala se detaljna slika korištenja Krševog polja u posljednja dva stoljeća. Prema katastarskoj izmjeri krajem 19. stoljeća veći dio polja bio je prekriven maslinicima i vinogradima jer su maslinarstvo i vinogradarstvo bile dvije glavne poljoprivredne grane. Zbog razvijenog stočarstva, u poljima su se prostirale i velike pašnjačke površine koje su služile za ispašu stoke. Od druge polovine dvadesetog stoljeća namjena korištenja polja se u potpunosti izmijenila. Padom broja stanovnika i razvojem industrije dolazi do napuštanja poljoprivrede, a s time i do smanjenja površina koje se obrađuju. Terenskim istraživanjem je utvrđeno da je većina polja prekrivena šumskom vegetacijom, a ono područje koje je pedološki najvrjednije danas je većinskim dijelom neobrađeno i prekriveno autohtonom vegetacijom. Tijekom promatranog razdoblja došlo je do parcelacije zemljišta što je dovelo do većeg broja posjedovnika po katastarskoj čestici. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi uvelike su utjecali na adekvatno korištenje poljoprivrednih površina. Svrha ovog rada je naglasiti potrebu za redovnim ažuriranjem katastarskih operata u svrhu adekvatnog planiranja prostora i izrada prostornih planova.The thesis deals with land use changes in field Krševo polje on Dugi otok Island from the 19th century until the present day. Land use changes of municipality Sali, especially in the Krševo polje, were influenced by the natural geographical and socio-geographical factors. The main scope of the research was to determine the way Krševo polje has been changing throughout the history as well as to determine how much the official state from the cadastre survey coincides with the current way of land use. The current land state is determined by the field research of Krševo polje. Natural geographical factors such as climatological, hydrological and the geological characteristics that impacted the development of the agriculture in the Krševo polje were analysed as well. The changes in demographic and economic structures are the most important elements in the landscape shaping. Depopulation and the development of the secondary and the tertiary activities greatly influenced the abandonment of the agricultural areas. In the second half of the 20th century, opening of the new factory plants for the fish processing demanded more work force in that sector, hence the population re-oriented themselves onto that industry. In the 21st century, the tertiary activities became more important, primarily tourism that became the main source of income for the majority of the island residents. Researching land use changes in the cadastre lots showed a detailed picture of how Krševo polje has been used for the last two centuries. According to the cadastral survey from the end of the 19th century, the majority of the field was covered with olive groves and vineyards, as olive growing and viticulture were two main agricultural branches. Due to the developed livestock breeding, the fields were covered with huge pastures that were used for the livestock grazing. From the second half of the twentieth century,the usage of the fields has changed completely. Decrease in the number of islanders and development of the industry has led to the abandonment of agriculture, and with that, to the decrease of the area that is being cultivated. Field research affirmed that majority of the field is covered with forest vegetation, and territory that is pedologically the most valuable is uncultivated for the most part and is covered with the autochthonous vegetation. During the last two centuries, the parcellation occurred and resulted in greater number of landlords per cadastral lots. Unresolved property and legal relations significantly influenced the adequate usage of agricultural areas. The purpose of this thesis is to highlight the need for the regular update of cadastral records for the purpose of the adequate space planning and the creation of spatial plans