The symbolic role of Glagolitic graphemes in the name of the Second divine person (Logos / Jesus Christ)

Rad Simbolička uloga glagoljskih grafema u imenskoj formuli Druge božanske osobe – Isusa Krista / Logosa utemeljen je na endogenim teorijama o podrijetlu glagoljice, tj. razmišljanju da je riječ o autorskome pismu 9. stoljeća sastavljač kojega je jedan od vodećih bizantskih intelektualaca svoga vremena Konstantin Ćiril. Rad se nadalje temelji na promišljanju da je Konstantin Ćiril u pismovni sustav namijenjen kristijanizaciji moravskih Slavena utkao kršćansku poruku te ju u svaki slovni znak tripartitno kodirao (kao slovo, broj i leksičko ime). S obzirom na to da je riječ o kršćanskome – misionarskome pismu, u njega je upisano i ime/imena trojedinoga kršćanskoga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga. U radu se stoga posebna pozornost posvećuje tumačenju imena, a iz perspektive semiotike i semiologije, Druge božanske osobe – Isusa Krista / Logosa, koji je sponom između dvaju drugih božanskih imena – bogočovjek i rodonačelnik kršćanstva