Zdravstvena njega bolesnika s torakalnom drenažom

Torakalna drenaža je postupak kojim se terapijski djeluje na postizanje fiziološkog pleuralnog tlaka kod patoloških nakupljanja sadržaja između pleura. Patološka stanja pleure su pneumotoraks, hidrotoraks, hematotoraks, hilotoraks i piotoraks. U određenim patofiziološkim stanjima količina pleuralne tekućine može biti poremećena te ometati funkcije respiracije poput ventilacije pluća, difuziju kisika i ugljikovog dioksida. Kada se u prsnoj šupljini nakuplja krv, zrak, gnoj ili limfa, gubi se fiziološki negativni tlak i uzrokuje ograničenu ekspanziju pluća.. Torakalni drenovi se odnose na torakalne cijevi koja služe za dreniranje sadržaja iz pleuralne šupljine. Plasiranje torakalnog drena omogućuje vraćanje fiziološkog pleuralnog negativnog tlaka i prevenira daljnje respiratorne komplikacije. Indikacije za plasiranje torakalnog drena su sva stanja koja uzrokuju poremećaj fiziološkog pleuralnog tlaka. Omogućuje ekspanziju pluća i vraćanje fiziološkog negativnog tlaka između pleura. Torakalna drenaža prema indikacijama se dijeli na terapijsku, palijativnu i dijagnostičku. Iako je torakalna drenaža vrlo bitna za poboljšanje zdravstvenog stanja pacijenta, dolazi s određenim rizikom te je potrebna stalna procjena i pravilna manipulacija torakalnim drenom. Prilikom zbrinjavanja pacijenta s torakalnom drenažom medicinska sestra treba znati prevenirati i prepoznati komplikacije, osnove pleuralne anatomije, brigu za mjesto na kojem je plasiran torakalni dren, previjanje i održavanje sistema za torakalnu drenažu. Kako bi učinkovito provodila zdravstvenu njegu i sudjelovala u ovom invazivnom postupku potrebno joj je opširno znanje o indikacijama i komplikacijama torakalne drenaže te znanje o mnogobrojnim različitim sistemima za torakalnu drenažu