U ovom se radu polazi od promatranja kulturološkog sloja identiteta i njegove uloge u oblikovanju identiteta općenito. Kao nositelj sadržaja kulturološkog identiteta uzimaju se tradicija i/ili baština koje izrastaju iz uvjetovanosti okoliša i ljudskog djelovanja, odnosno iz međudjelovanja geografskih, političkih, religijskih i ostalih interesnih čimbenika te koje se suočavaju s opasnošću izumiranja u postmodernom društvu kojega karakteriziraju promjena životnog okoliša i načina života te globalizacija i globalizam. Segment katoličkih božićnih običaja poslužio je kao domana usporedbe hrvatskih običaja s običajima zemalja istočnog kulturološkoga kruga kao što su BiH, Srbija, Crna Gora i Rumunjska te zapadnog europskog kulturološkog kruga među...