OGRANIČENJA KRITERIJA IZ MAASTRICHTA: SLUČAJ HRVATSKE : Završni rad

Glavni cilj ovog rada bio je analizirati mogućnosti Hrvatske u ispunjavanju kriterija nominalne konvergencije, te proučiti stupanj dostignute realne konvergencije Hrvatske prema EU. Analiza provedena u ovom radu pokazala je kako Hrvatska trenutno ispunjava sve kriterije nominalne konvergencije, ali da je od trenutka njenog ulaska u EU jako malo napravljeno po pitanju realne konvergencije. Ovo je navelo na zaključak kako je Hrvatska kriterije iz Maastrichta ispunila na jedan umjetan način, žrtvujući realnu konvergenciju. Dobivena i prikazana pozitivna i jaka veza između BDP-a per capita i inflacije u Hrvatskoj, išla u prilog ovoj tvrdnji. S obzirom da se kriteriji iz Maastrichta moraju zadovoljavati i tijekom boravka u Eurozoni, mišljenje autorice je da bi Hrvatska trebala preispitati svoju strategiju glede uvođenja eura, te možda čak i odustati od te namjere, sve do postizanja višeg stupnja realne konvergencije.The main aim of this paper was to analyze the possibilities of Croatia in meeting the criteria of nominal convergence, and to study the reached level of real convergence of Croatia towards the EU. The analysis carried out in this paper showed that Croatia currently fulfils all criteria of the nominal convergence, but since its entry into the EU very little was done in terms of real convergence. This led to the conclusion that the Croatia fulfilled Maastricht criteria in artificial way by sacrificing a real convergence. The obtained and presented positive and strong correlation between GDP per capita and inflation in Croatia has been in favor of this statement. Since the Maastricht criteria must be met during their stay in the eurozone, the author's opinion is that Croatia should reconsider its strategy on the introduction of the euro, and may even withdraw from that intent, until a higher level of real convergence is reached