Unatoč sve većoj obrazovanosti žena te njihovom zapošljavanju izvan kuće, rodna diskriminacija na tržištu rada učestala je pojava. Dodatno opterećenje jest i nedovoljna društvena prepoznatost jednoroditeljskih obitelji koje se javljaju kao alternativa tradicionalnoj obitelji. U tome smislu unutar rada naglasak je bio na istraživanju općenitog odnosa društva prema samohranim majkama; u kojoj su mjeri samohrane majke zadovoljne širom društvenom podrškom, kako formalno tako i neformalnom; kako samohrane majke percipiraju svoje izglede za ulazak na tržište rada; utvrđivanje mogućnosti usklađivanja radnih obveza s onima obiteljskim kao i analizama u kojoj mjeri pozicija samohranog roditeljstva uzrokuje stres. Iako su različiti tipovi obitelji ...