Pomorska i prometna politika Republike Hrvatske kao članice Europske unije

Prometni sustav odnosi velik postotak u ukupnom gospodarstvu jedne države. Pomorska i prometna politika postavlja razvojne mjere kojih se država treba pridržavati kako bi na najbolji način razvila svoj prometni sustav. Republika Hrvatska ima načela i nositelje pomorske i prometne politike koji pomažu Republici Hrvatskoj u postavljanju i ispunjavanju ciljeva politike. Republika Hrvatska je tranzitna i pretežito pomorska zemlja te ima specifičan prometni položaj koji je svrstava u europsku, podunavsku, panonsku i primorsku zemlju. Srž europske prometne i pomorske politike je savladavanje prepreka između država članica te stvaranje jedinstvenog prometnog prostora. Glavni instrument za ostvarivanje tog cilja je Bijela knjiga 2011. − Plan za jedinstveno europsko prometno područje koji donosi mjere za otklanjanje uskih grla i osiguravanje sigurnog i brzog protoka ljudi i robe kroz Europsku uniju. U zadnjem dijelu rada dana je usporedba između luke Kopar i luke Rijeka te općenito između slovenske i hrvatske prometne i pomorske politike.Transport system has a large percentage of the total economy of one country. It sets certain development measures that the state must stick to in order to develop its traffic system in best way possible. The Republic of Croatia has many principles and has maritime and transport policy factors who assist the Republic of Croatia in setting and meeting the goals of the policy. The Republic of Croatia is transitory and predominantly maritime country, and has a specific geographic position that is part of the European, Danubian, Pannonian and coastal countries. The cornerstone of European traffic and maritime policy is to move the obstacles between the member states and to create a single transport space. The main instrument for acheaving that goal is The White Paper 2011 - Roadmap to a Single European Transport Area that introduces measures to ensure a safe and fast flow of people through The European Union. In the last part of this paper, there is a comparison between the port of Kopar and the port of Rijeka and generally between Slovenian and Croatian traffic and maritime politics