Women Representation in Some Genres of Croatian Post-Renaissance Latinity

Iako su različiti aspekti književnosti hrvatskog latiniteta predmet interesa znanstvenih istraživanja, ženski je lik još uvijek nažalost nedovoljno proučen. Mnogi autori hrvatskog latiniteta bili su zaokupljeni ženskim likovima u svojim djelima, no u poslijerenesansnom hrvatskom latinitetu, to jest u baroku, nailazi se na velika pjesnička ostvarenja koja svoj ugled „duguju“ različitim tipovima ženskih likova. Neki od uvaženih hrvatskih autora latinskog izričaja, koji su u razdoblju baroka stvarali djela posvećena ženskim likovima, bili su Vice Petrović, Ignjat Đurđević, Kajetan Vićić i Rajmund Kunić. Elegija, ep i epigram književni su žanrovi kojima su navedeni autori doprinijeli razvoju ženskog lika u hrvatsko-latinističkoj književnosti. Oduvijek prisutan ženski književni lik majke i supruge pjesnik Vice Petrović oživljava u svojoj elegiji In obitu uxoris. Zagonetan i simboličan lik fatalne žene nalazi se u elegiji Somnium de domina Ignjata Đurđevića. Književni lik Djevice Marije najopširnije je opjevan u epu Iesseis Kajetana Vičića. U zbirci epigrama Rajmunda Kunića pod pseudonimom Lyda pojavljuje se ženski književni lik nekarakterističan za ondašnje poimanje žene, a to je lik žene intelektualke. Neki od navedenih tipova ženskih likova ustalili su se u periodima književnosti koje prethode hrvatskom poslijerenesansnom latinitetu, a njihovi arhetipovi porijeklo imaju u antičkoj književnosti