Archaelogical Research of Krapina on the Example of Hušnjakovo, Mihaljekov Jarek and Stari Grad Sites

Tema diplomskog rada je „Arheološka istraživanja grada Krapine na primjeru lokaliteta: Hušnjakovo, Mihaljekov jarek i Stari grad“. Cilj istraživanja je istražiti duboku ukorjenjenost Krapine u njezinoj tisućljetnoj prošlosti. Pratiti ćemo arheološki život Krapine kroz tri razdoblja: prapovijest, antiku i srednjovjekovno razdoblje. Ovaj rad će biti koncipiran točno prema kronološkom redu kako smo naveli. Arheološki život Krapine se oblikovao na temelju slučajno otkrivenih arheoloških nalaza ili paleontoloških, paleantropoloških, arheoloških, numizmatičkih, kulturno-povijesnih i u manjoj mjeri jezikoslovnih istraživanja. Na temelju tih interdisciplinarnih istraživanja proučavati ćemo grad Krapinu na primjeru lokaliteta Hušnjakovo, Mihaljekov jarek i Stari grad. Prvobitno ćemo istraživati arheološki život u Hušnjakovu tijekom paleolitika. Proučavati ćemo tko je kada i gdje otkrio nalazište Hušnjakovo, što je tamo pronađeno, kojim metodama je to nalazište istraživano, teorije o kanibalizmu, i dr. Zatim ćemo govoriti o životu u antici kada se oblikovala rimska aglomeracija i beneficijarska postaja na položaju Mihaljekovog Jarka. Nakon antike, istraživati ćemo arheološki život u srednjovjekovlju, od kada se razvila jedna od najvažnijih urbanih aglomeracija: Stari grad. Govorit ćemo o arheološkim istraživanjima Staroga grada, kada su započela i tko ih je provodio. Ovoj temi se dosada pristupalo ali ne u velikoj mjeri. Istraživano je većinom na temelju literature. O Krapini su pisali ovi autori: Drago i Antun Kozina, Marijan Tenšek, Jako