Discourse and society: an analysis focused on the moment in discourse

Osnovna ideja ovoga rada bila je prikazati način na koji se prvotni diskurs o rodnoj ideologiji u Hrvatskoj konstruirao te kakav je utjecaj unutar diskursa i na šire društvene prakse ostvarila Izjava Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Diskurs o rodnoj ideologiji konstruiran je unutar populističkog okvira, u smislu pozivanja na narod i volju naroda, konstruiranja sukoba između političkih elita i naroda te odbacivanja ekspertnog znanja. U središtu ima ideološku i vrijednosnu osnovu, izraženu kroz rodnu ideologiju i rekontekstualiziranu unutar diskursa različitih društvenih polja, institucija i organizacija. Ta rekontekstualizacija ukazuje na pomicanje diskurzivnih granica između različitih društvenih polja – politike, medija, civilnog društva, akademske zajednice i Crkve – na zajedničkoj osnovi odbacivanja dominantnog liberalnog diskursa. Izjava unosi novi moment u diskurs o rodnoj ideologiji – u isto vrijeme rekontekstualizira postojeći populistički i konzervativni diskurs, ali i pomiče diskurzivne granice dublje u područja znanosti i obrazovanja. Društvene i političke prakse poput političkog odlučivanja unutar međunarodnih i nadnacionalnih organizacija ili zajednica, razočaranja u liberalne vrijednosti ili nemogućnosti povezivanja s njima pokazale su se konstitutivnima u odnosu na diskurs o rodnoj ideologiji, ali se ujedno i diskurs o rodnoj ideologiji pokazao kao konstitutivan za šire društvene prakse u smislu daljnjeg jačanja konzervativne koalicije, mobilizacijskog učinka za prosvjedne ili referendumske inicijative, ali i za formalno-pravni okvir države, budući da je rodna ideologija službeno prepoznata i integrirana u zakonodavstvo.This study examined the construction of the discourse on gender ideology in Croatia and the impact that the Statement of the Scientific Council for Education and School System of the Croatian Academy of Sciences and Arts had within the discourse and on the broader social practices. The discourse on gender ideology has been constructed within the populist framework in terms of invocation of the general will of the people, constructing conflicts between political elites and people, and rejecting expert knowledge. The discourse has an ideological and value basis, expressed through gender ideology and re-contextualized within the discourses of various social fields, institutions, and organizations. This recontextualization indicates the shifting of discursive boundaries between different social fields – politics, media, civil society, the academic community, and the Catholic Church – on the common ground of rejecting the dominant liberal discourse. The Statement introduces a new momentum in the discourse on gender ideology, at the same time re-contextualizing the existing populist and conservative discourse and moving the discursive boundaries further into the fields of science and education. Social and political practices such as the political decision-making within international and supranational organizations or communities, the disappointment in liberal values or inability to associate with them, have proved constitutive for the discourse on gender ideology, and at the same time, the discourse on gender ideology has been constitutive for broader social practices in the sense of further strengthening the conservative coalition, in the mobilization effect for protest or referendum initiatives, but also for the formal legal framework of the State, as gender ideology is recognized and integrated into the legislation