Sestrinske intervencije kod zbrinjavanja bolesnika s traumatskom ozljedom mozga

Mozak je dio središnjeg živčanog sustava i nalazi se unutar lubanje zaštićen trima moždanim ovojnicama. Njegova kora sastoji se od mnogo udubina i izbočina kojima je svrha da povećavaju površinu mozga. Mozak se dijeli na veliki, srednji i mali mozak. Mozak obavija moždana tekućina ili likvor koji ima zaštitnu ulogu. Traumatska ozljeda mozga se prema vremenu nastanka dijeli na primarnu i sekundarnu, a prema težini na blagu, srednju i tešku ozljedu mozga. Svaku osobu koja doživi neku od traumatskih ozljeda mozga mora se neurološki pregledati i procijeniti na Glasgow ljestvici kome njegovo stanje svijesti, provjeriti reflekse i motorički odgovor. Kada se utvrdi stanje svijesti bolesniku je ordinirana neka od radioloških pretraga; kompjuteriziranu tomografiju, magnetsku rezonancu, cerebralnu angiografiju ili elektroencefalografiju, kako bi se odredila lokalizacija ozljede. U traumatsku ozljedu mozga ubrajamo potres mozga, kontuzija mozga, difuzna aksonalna ozljeda, prostrijelna ozljeda mozga te intrakranijalna krvarenja. Potres mozga je iznenadna ozljeda koju uvijek prati nesvjestica, glavobolja te smetnje vida. Liječi se mirovanjem i liječenje traje od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Kontuzija mozga nastaje na mjestu djelovanja sile ili suprotno od mjesta djelovanja sile, ovisno o jačini sile ozljeđenik može imati lagani poremećaj svijesti ili biti u komi. Prva mjera liječenja je osigurati vitalne znakove, a zatim konzervativno liječiti bolesnika. Difuzna aksonalna ozljeda mozga nastaje kad je kod kontuzije prisutna rotacijska sila. Intrakranijalna krvarenja dijele se prema mjestu nastanka na epiduralno, subduralno i intracerebralno. Krvarenje u bilo koji intrakranijalni prostor je hitno stanje i mora se odmah djelovati stabilizacijom vitalnih znakova i hitnim operacijskim zahvatom evakuacije hematoma i hemostaze. Prostrijelne ozljede nastale su slučajnim ili namjernim hitcem iz vatrenog oružja te stanje svijesti bolesnika može biti od potpuno očuvane svijesti sve do duboke kome, ovisno o mjestu i jačini ozljede. Prostrijelne ozljede zahtijevaju hitne intervencije, a strano tijelo potrebno je izvaditi u operacijskoj sali kako bi se odmah moglo zaustaviti krvarenje. Gotovo kod svih bolesnika sa traumatskom ozljedom mozga javlja se povišeni intrakranijalni tlak te ga je potrebno monitorirati postavljanjem katetera u intrakranijalni prostor i ako je potrebno evakuacijom likvora te adekvatno liječiti. Traumatska ozljeda mozga smatra se hitnim stanjem koje vitalno ugrožava bolesnika te je potrebno njegovo stanje hitno stabilizirati i liječiti. Intervencije medicinske sestre kod ovakvih bolesnika imaju značajnu ulogu zbog toga što su bolesnici u teškom stanju svijesti i potrebno ih je stalno nadzirati i pružati kontinuiranu zdravstvenu njegu i edukaciju. Skrb za bolesnika s traumom mozga je dugotrajan proces sa često lošom prognozom te je potrebno djelovanje multidisciplinaranog tima