U radu se, nakon utvrđene pretpostavke, promatraju glavna obilježja leksika kroz vremensku, prostornu i funkcionalnu raslojenost hrvatskoga jezika. Nakon toga se definira neologizam, te se promatraju načini i razlozi njihova nastanka. Potom, promatra se njihova podjela prema kategorijama i načinima postanka. Pretpostavlja se da će najveći broj neologizama pripadati posuđenicama, promatra se proces jezičnoga posuđivanja, podjela posuđenica s obzirom na stupanj prilagođenosti hrvatskome jezičnom sustavu te načini prilagodbe kroz četiri podjele. Daljnjom se analizom prikupljeni neologizmi promatraju prema utvrđenim kriterijima kao što se promatra i mogućnost zamjene tuđih riječi hrvatskim istovrijednicama. U zaključku je istaknuto mišljenje ka...