Economic and social consequences of population aging in Croatia

Društveno-ekonomski razvoj pojedinog područja znatno utječe na njegov demografski razvoj, a povratno-demografski trendovi mogu biti pokretač ili kočnica ekonomskom razvoju. Zbog toga suvremena društva pokušavaju upravljati svojim demografskim trendovima koji su dugoročni i teško promjenjivi. U Hrvatskoj se nije provodila nikakva populacijska politika te tako imamo problem depopulacije i demografskog starenja stanovništva. Pogoršanje starosne strukture stanovništva upućuje na dugoročno sve naglašenije smanjivanje radnoga kontingenta kao osnovnog izvora aktivnog stanovništva. Današnji demografski procesi upozoravaju na popriličnu mogućnost da Hrvatska u skoro vrijeme ostane bez vlastite radne snage premda to danas izgleda nemoguće. Takvo stanje na tržištu rada imat će posljedice na sustav socijalne zaštite, posebno na sustav međugeneracijske solidarnosti koji se mora prilagođavat. Zdravstveni sustav je također sve više opterećen. Što je starenje stanovništva izraženije tako će i rasti pritisak na javnu potrošnju za potrebe takvog stanovništva. Hrvatska mora bitno provesti populacijske mjere povećanja nataliteta i povećanja neto migracijskih tokova kako se negativne slutnje ne bi ostvarile