Comparison of the legibility of the text on different media

Tehnološki napredak dovodi do opće digitalizacije medija koja postaje globalni trend. Time je povećana dostupnost djelima javnog dobra, što je i bio glavni cilj pokretača projekta Gutenberg. Taj projekt je najstarija digitalna knjižara u kojoj se danas može pronaći preko 53.000 besplatnih e-knjiga. Novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama omogućen je daljnji razvoj elektroničkog nakladništva te stvaranje internet knjižara. Knjiga je do sada prošla put od rukopisne, tiskane, do elektroničke. Danas je uobičajena praksa čitanja elektroničkih knjiga na različitim medijima poput laptopa, tableta ili pametnih telefona, stoga će u praktičnom dijelu rada težište istraživanja biti usmjereno na uočavanje razlika u čitljivosti teksta na navedenim suvremenim medijima te papiru kao prvom tiskanom mediju. O značenjima riječi čitljivost i čitkost nastale su brojne rasprave, no analizirajući literaturu može se zaključiti da nema jedinstvene definicije tih dviju riječi te da su tumačenja različita ovisno o autoru i stajalištu s kojeg se promatra. Tekstovi za potrebe istraživanja sastavljeni su uz pomoć Hrvatskog čestotnog rječnika koji prate osnovna načela uređivanja teksta. Istraživanje je provedeno metodom direktnog praćenja i/ili mjerenja karakteristika čitanja, pod nazivom ''tekstovi čitanja'' kojom se mjeri točnost pročitanih tekstova. Medij na kojem će ispitanici tijekom čitanja imati najmanje pogrešaka smatrat će se da je čitljivost na njemu najbolja. U istraživanju su sudjelovali studenti Sveučilišta Sjever, u dobi između 20 – 24 godine. Na temelju dobivenih rezultata, ustanovljeno je da je čitljivost najbolja na pametnom telefonu (samo 31 pogreška), a najlošija na tiskanom mediju – papiru (čak 50 pogrešaka). Što se tiče drugog dijela istraživanja gdje se pokušalo utvrditi postoji li kakva veza između spola ispitanika i broja pogrešaka na pojedinom mediju, zaključak je da muškarci rade najmanje pogrešaka na tabletu, a žene na pametnom telefonu. Kod dobivenih rezultata u obzir treba uzeti i vidnu oštrinu čitača, sposobnost čitanja, raspoloženje, ali i iskustvo - na primjer tip slova na kojem je određena generacija odrasla utječu na lakše čitanje takvog tipa slova kasnije. [1] Teorijski dio ovog završnog rada bazira se na tipografiji, pojmu koji se može definirati kao znanost o slovima, umjetnost upotrebe tipografskih slovnih znakova, vještinu slaganja, oblikovanja i funkcionalne upotrebe slova. [2