Radno terapijski proces kod osoba oboljelih od Alzheimerove demencije

Demencija je sindrom globalnog i progresivnog oštećenja stečenih kognitivnih sposobnosti, prouzročen organskom bolešću središnjeg živčanog sustava, pri očuvanoj svijesti, u kojem su posebno oštećene sposobnosti pamćenja, učenja, apstraktnog mišljenja, orijentacije i poimanja vidno-prostornih odnosa. Alzheimerova demencija je najčešća demencija te broji 50-70% slučajeva. AD je progresivna, degenerativna i fatalna bolest tkiva mozga, koja uzrokuje probleme na području pamćenja i razmišljanja, te izvođenja svakodnevnih aktivnosti. Dakle, poremećaj kratkotrajnog pamćenja vodeći je simptom ove demencije, kojeg s napretkom bolesti prate poteškoće u planiranju i izvođenju rutinskih aktivnosti, zatim poteškoće u prostrnoj i vremenskoj orijentaciji, te u govoru. Radna terapija jest zdravstvena djelatnost čiji je cilj omogućiti pojedincima i skupinama postizanje optimalnog funkcioniranja u aktivnostima dnevnog života koje uključuju samozbrinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme. Radna terapija je namijenjena osobama čije su sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti umanjene razvojem, ozljedom ili bolešću, starenjem, psihološki, socijalno, kulturno, ili kombinacijom navedenog. Radni terapeut će kroz procjenu prikupiti informacije o učinku psihopatologije na klijentovo funkcioniranje, kognitivnim teškoćama, klijentovoj svakodnevnici, aktivnostima samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnom vremenu, klijentovim željama i očekivanjima o ishodu terapije, mogućnostima za postizanje ciljeva, klijentovim "jakim i slabim točkama" te o utjecaju okoline klijenta na njegovo okupacijsko izvođenje. U dogovoru s klijentom određuju se kratkoročni i dugoročni ciljevi intervencije. Prvi korak radno terapijskog procesa je izrada radno terapijskog profila. Profil nam omogućuje razumijevanje korisnikove okupacijske povijesti i iskustva, obrasce dnevnog života, interese, vrijednosti i potrebe. Njime utvrđujemo korisnikove probleme okupacijskog izvođenja, aktivnosti svakodnevnog života i prioritete. Cilj radno terapijske intervencije je povećanje kvalitete života osobe oboljele od AD. Prema okvirima radnoterapijske prakse kvaliteta života se definira kao sudjelovanje u okupacijama koje su povezane sa zdravljem i obavljanjem aktivnosti samozbinjavanja, produktivnosti, slobodnog vremena i vještinama svakodnevnog života. Radno terapijska intervencija djeluje na kognitivno funkcioniranje osobe i na njeno blagostanje. Uspjeh intervencije ovisi o nizu komponenti, uključujući i terapeutovu fleksibilnost i kreativnost