Personalised care approach towards patients with atrial fibrillation

Cilj istraživanja: Primarni cilj istraživanja bio je utvrditi vrstu i učestalost terapijskih problema pri otpustu hospitaliziranih pacijenata koji boluju od nekog oblika fibrilacije atrija. Sekundarni cilj bio je izraditi personalizirani plan ljekarničke skrbi za svakog pojedinog ispitanika pri otpustu iz bolnice. Ispitanici i metode: Retrospektivno opservacijsko istraživanje provedeno je u razdoblju od listopada 2014. godine do prosinca 2016. godine na odjelima Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu. Pacijenti kojima je postavljena dijagnoza bilo kojeg oblika fibrilacije atrija, imaju propisan barem jedan lijek u terapiji prilikom otpusta iz bolnice te su potpisali Informirani pristanak zadovoljili su uključujuće kriterije ovog istraživanja. Podaci su prikupljani intervjuiranjem pacijenata, odnosno njihovih članova obitelji ili skrbnika te uvidom u medicinsku dokumentaciju bolničkog informacijskog sustava. Alat za identifikaciju terapijskih problema bila je kategorizacija istih prema Cipolle i sur. (2013.). Etičko povjerenstvo Kliničke bolnice Dubrava odobrilo je provedbu ovog istraživanja. Rezultati: U istraživanje je bilo uključeno 25 ispitanika s prosječnom životnom dobi od 73 godine (41-84 godine) te ukupno 151 komorbiditeta i 189 propisanih lijekova. Prosječan broj korištenih lijekova bio je 7,6 (u rasponu od 3 do 18), a postojećih komorbiditeta 6,0 (raspon 2-10). Svaki od ispitanika imao je najmanje 3 terapijska problema, a ukupno ih je utvrđeno 136 što je u prosjeku iznosilo 5,4 ± 2,2 po osobi. Najviše je terapijskih problema svrstano u kategoriju Preniska doza (29,4,%) te Potreba za uvođenjem dodatne terapije (25,0%). Ukupno su detektirana 23 terapijska problema vezana uz fibrilaciju atrija kod 16 ispitanika (64%). Najviše ih je detektirano u kategoriji Indikacija i Sigurnost s podjednakom zastupljenošću od 34,7%. Zaključak: Rezultati provedenog istraživanja ističu važnost integracije kliničkog farmaceuta u zdravstveni tim koji aktivno skrbi o pacijentu s fibrilacijom atrija, budući da je više od polovice ispitanika imalo prisutan barem jedan terapijski problem vezan uz spomenuti komorbiditet. Uzevši u obzir visoku prevalenciju terapijskih problema kod hospitaliziranih pacijenata, klinički farmaceut bi svojim znanjem i vještinama mogao doprinijeti unaprjeđenju njihove kvalitete života i posljedično ostvariti uštede u zdravstvu.Objectives: The primary aim of this study was to determine the frequency and categories of drug therapy problems in patients with atrial fibrillation after being discharged from hospital. The secondary aim was to create the personalized pharmaceutical care plan for each patient. Subjects and methods: An observational retrospective study was conducted at the Clinical Department of Internal Medicine, University Hospital Dubrava from October 2014 to December 2016. Patients with atrial fibrillation diagnosis had at least one medication prescribed at discharge and also signed the informative consent that they meet the criteria for this study. Data was collected by interviewing patients (their relatives or guardians if needed) and by accessing their medical records. Drug therapy problems were evaluated according to categories presented by Cipolle et al. (2013). Ethical Committee of University Hospital Dubrava granted the permission for this study. Results: This research included 25 patients of the average age of 73 (ranging from 41 to 84 years). There were 151 diagnosis and 189 prescribed medications detected. The average number of medications prescribed was 7,6 per patient (ranging from 3 to 18), and the average number of comorbidities was 6,0 per patient (ranging from 2 to 10). Each patient had at least 3 drug therapy problems, and there were 136 drug therapy problems in total, which is on average 5,4 ± 2,2 per patient. Dosage too low (29,4%) and Needs additional therapy (25,0%). were the most frequent categories of drug therapy problems. There were 23 drug therapy problems related to atrial fibrillation with 16 participants (64%), whereas categories Indication and Safety were the most prevalent with the equal frequency of 34,7% each. Conclusion: The results of this study emphasize the importance of integrating clinical pharmacists in the health care team which provides medical care to patients suffering from atrial fibrillation due to the fact that more than half of patients had at least one drug therapy problem related to this illness. In order to reduce high prevalence of drug therapy problems in hospitalized patients, clinical pharmacists should use their knowledge and skills when providing pharmaceutical care not only to improve patients' life quality but also to cut down the expenses related to their treatment