Impact of antibiotic resistance on existing Helicobacter pylori eradication methods

Procjenjuje se da je s H. pylori inficirano oko 50% odrasle populacije u razvijenim zemljama i 80-90% u zemljama u razvoju. Zbog ograničenog uspjeha eradikacijske terapije i porasta rezistentnih sojeva H. pylori na antibiotske komponente dosadašnjih terapijskih protokola, traže se novi pristupi u liječenju i novi djelotvorniji lijekovi. Prevalencija H. pylori rezistencije na eradikacijske postupke različita je u različitim dijelovima svijeta. Najveći problem predstavlja rezistencija bakterije na klaritromicin, standardni antibiotik u prvoj liniji liječenja, što dovodi do modifikacija terapijskih shema uvođenjem drugih antibiotika. No, ni to se nije pokazalo dugoročno uspješnim zbog brzog razvoja rezistencije koje se značajno razlikuju prema geografskim područjima. S razvojem neinvazivnih i brzih testova osjetljivosti bakterije na različite antibiotike, prvenstveno na klaritromicin i levofloksacin, bit će lakše odrediti individualno prilagođene terapijske režime od kojih možemo očekivati željene eradikacijske rezultate oko 95%. Može se pretpostaviti da će i probiotici, kada se dodaju eradikacijskoj terapiji za H. pylori, imati povoljan učinak na organizam domaćina promjenom sastava crijevne mikroflore, čime mogu utjecati na sniženje učestalosti nuspojava i omogućiti bolje podnošenje terapije i bolju suradljivost bolesnika. Također, cjepivo protiv H. pylori pokazuje veliki potencijal te bi trebalo biti najučinkovitije ako se primjeni tijekom prvih nekoliko mjeseci nakon rođenja, kada najčešće dolazi do infekcije s H. pylori. Idealno cjepivo ne samo da mora imati dobru sigurnost i učinkovitost, već bi trebalo biti relativno jeftino, dati dugoročnu imunost uz minimalne doze ponavljanja.It is estimated that there are about 50% H. pylori infected adults in developed countries and 80-90% of adults in developing countries. Due to the limited success of eradication therapies and the increasing number of resistant strains of H. pylori to antibiotic components of current treatment protocols, new therapy approaches and new effective drugs are required. The prevalence of H. pylori resistance to eradication procedures is different, in different parts of the world. The biggest problem is the bacterial resistance to clarithromycin, the antibiotic included in standard first-line therapy, which lead to modifications of the therapeutic shemes by adding other antibiotics in therapy. However, that hasn't been successful in the long-term meaning, beacuse of the rapid resistance development which differ significantly according to geographical areas. With the development of non-invasive and rapid sensitivity tests, primarily H. pylori sensitivity to clarithromycin and levofloxacin, it will be easier to determine individually-tailored regimes of which we can expect eradication rates of