Tradicijska glazba i običaji sjeverozapadne Hrvatske

U ovom diplomskom radu uspoređuju se glazba, godišnji i životni običaji sjeverozapadne Hrvatske (Podravine, Međimurja i Hrvatskog zagorja) iz razdoblja kada su glazba i običaji bili dio svakodnevice te su imali svoju stvarnu funkciju. Opisano razdoblje odnosi se na kraj 19. i sredinu 20. stoljeća, a u nekim mjestima stvarna funkcija tradicijskih običaja zadržala se i nakon sredine 20. stoljeća. Godišnji i životni običaji vezani su uz određene datume u godini ili uz neku situaciju koja je popraćena glazbom, plesom i scenskim nastupom. Uz navedeno, opisani su i tradicijski instrumenti koje su ljudi svirali, a karakteristični su za spomenute krajeve. Nakon Drugog svjetskog rata (u nekim područjima već i nakon Prvog svjetskog rata) dolazi do napuštanja tradicijskih običaja. Modernizacija, urbanizacija, industrijalizacija, seobe stanovništva i drugi čimbenici uzrokuju javljanje potrebe za očuvanjem tradicijske glazbe i običaja. Posljedica toga je stvaranje folklorne scene (smotre folklora) pod vodstvom nepolitičke organizacije Seljačke sloge (koja je djelovala u sklopu Hrvatske seljačke stranke). Danas glazbu i običaje nekog kraja možemo vidjeti uprizorene kao popratni dio neke manifestacije ili na smotrama folklora na lokalnoj ili županijskoj razini, a najvećom se smatra Međunarodna smotra folklora u Zagrebu.This thesis compares the music, annual and everyday customs of Northwestern Croatia (Podravina, Međimurje and Croatian Zagorje) from the period when the music and customs were a part of everyday life and had their real function. Described period refers to the late 19th and mid-20th century, and in some places, the actual function of the traditional customs remained and after the mid-20th century. Annual life and customs are related to specific dates in the year or for a situation that is accompanied by music, dance and stage performance. In a addition, there is a description of the traditional instruments people have played, and were typical of the mentioned areas. After World War II (in some areas, even after World War I) comes to the abandonment of traditional customs. Modernization, urbanization, industrialization, population migration and other factors causing alarm need to preserve traditional music and customs. The result is the creation of folklore scene (Folklore Festivals), led by non-political organization Sljačka sloga (which operated as part of the Hrvatska seljačka stranka). Today, music and customs of a place can be seen staged as a side part of some event or during the local or county Folklore Festivals, while the biggest one is International Folklore Festival in Zagreb