Strengthening the competitiveness of Croatian economy based on structural changes in professional higher education

Analiza sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj nedvojbeno pokazuje potrebu njegovog cjelovitog restrukturiranja. Proces restrukturiranja potrebno je provoditi na više razina, ali nedvojbeno je potrebno krenuti od analize potreba tržišta rada. Samo tržište rada, kao i svako tržište, složeni je fenomen u kojem se odražavanju razne dimenzije analize društva i društvenih procesa. Visokoškolski sustavi dužni su odgovoriti na zahtjeve tržišta rada. Ovaj rad istražuje onu dimenziju koja prikazuje odnos između konkurentnosti poduzeća, tržišta rada i visokoškolskog obrazovanja kao oruđa unapređenja konkurentnosti. Temeljna odlika suvremene ekonomije je znanje kao temeljni pokretač stvaranja novih ekonomskih vrijednosti, unaprjeđenja društva u cjelini i pomicanja konkurentnosti poduzeća u tržišnoj utakmici. Kako je znanje još uvijek nejasan pojam, zadržat ćemo se samo na onim njegovim oblicima koji su lako uočljivi i čije je veze s konkurentnošću poduzeća lako ustanoviti i dokazati. Te veze su putokaz u kojem smjeru mora ići restrukturiranje visokoškolskog sustava. Fluidni pojam znanja identificiran je u ovom radu prvenstveno kroz kategorije: vještine, spoznajni procesi, kompetencije, odgovornost i komunikacija. U svim navedenim prijedlozima restrukturiranja svih pet kategorija lako je prepoznatljivo. Iza kategorije vještine djelomično se krije i dosadašnje tradicionalno razumijevanje pojma znanja, ali vještina je i više od toga. Ona podrazumijeva trenutnu sposobnost primjene znanja. Svjesni smo da takva definicija pojma vještine dovodi u pitanje većinu dosadašnjih obrazovnih paradigmi. Kategorija spoznajnih procesa traži da nastavni sadržaji u visokoobrazovnom sustavu osposobljava pojedinca kako za prihvaćanje postojećih metoda, tako i za njihovu kritiku i stvaranje novih, potrebnih metoda. Kategorija kompetencija je sintetička kategorija koja nastaje kao plod djelovanja ostalih i u konačnici je krajnji proizvod obrazovnog procesa. O mogućnosti identifikacije kompetencija ovisi hoćemo li pojedini obrazovni proces, a time i sustav u cjelini, proglasiti uspješnim ili ne. Kategorija odgovornosti podrazumijeva društvenu odgovornost obrazovnog procesa. U osnovi je riječ o etičkoj kategoriji; njezino postojanje je nužno jer etička prihvatljivost ishoda obrazovnog procesa je nužnost prihvaćanja visokoobrazovnog sustava (i svakog obrazovnog sustava uopće) u kontekstu društvenih odnosa. Etički ishod obrazovnog procesa mora biti društveno prihvatljiv. Komunikacija je poveznica svih navedenih kategorija koja ih u konačnici veže u jedinstvenu cjelinu. Sustav, bez obzira na to koliko god sve kategorije bile povezane, mora i dalje ostati otvoren svim budućim promjenama i interakciji s korisnicima. Prijenos (transfer) znanja je nužan kako sinkronijski (između postojećih dionika) i diakronijski (onih koji tek dolaze) nastalih u kroz vrijeme koje neumitno traži promjene. Svih navedenih pet kategorija u ovom radu se percipira kao obrazac (paradigma) analize postojećih dokumenata u kojima se definira struktura visokoobrazovnog sustava Republike Hrvatske. Kritičko čitanje tih dokumenata zapravo je suština kvalitativnog istraživanja koje je provedeno u ovom radu. Rezultati istraživanja poslužili su nam kao osnova za utvrđivanje potrebnih smjerova restrukturiranja visokoškolskog obrazovnog sustava u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. The analysis of higher education in the Republic of Croatia undoubtedly shows a need for a complete restructuring. The restructuring process needs to be implemented on more than one level, but it is essential to start with the analysis of the labor market demands. The labor market, as well as any market, is a complex phenomenon which reflects different dimensions of the social analysis and the analysis of social processes. Higher education systems must respond to the labor market demands. This thesis explores the dimension which shows the relation among the competitiveness of companies, labor market and higher education as a tool for the improvement of competitiveness. A basic characteristic of modern economy is knowledge as a basic promoter for the creation of new economic values, the improvement of society as a whole and the shift of the competitiveness of companies in the labor market competition. Since knowledge is still a hazy concept, we will focus only on the forms of knowledge which are easily detectable and can be tied to the competitiveness of companies. These connections are an indicator of the path which the restructuring of the higher education system must take. The fluid concept of knowledge has been identified in this thesis by primarily using the following categories: skills, cognitive processes, competences, responsibility and communication. All of the five categories are easily recognizable in all the suggestions for restructuring. The category of skill partially includes the presently traditional understanding of the concept of knowledge; however, skill means more than that. It implies immediate implementation of knowledge. We are aware that such definition of the concept of skill questions the majority of current educational paradigms. The cognitive processes category demands the teaching content in higher education systems to train the individual to both accept the existing methods and criticize them, as well as create new, necessary methods. The competences category is a synthetic category which is formed as a result of the actions of other categories and, ultimately, is a final product of the education process. The ability to identify competences conditions whether we will declare a particular educational process, and the system as a whole, successful or not. The responsibility category implies the social responsibility of the educational process. It is basically an ethical category; its existence is necessary because ethical acceptability of the outcome of the educational process is the necessity of accepting higher education system (and any education system in general) in the context of social relations. Ethical outcome of the educational process must be socially acceptable. Communication is the connection between all the above listed categories which, ultimately, links them into a unique whole. The system must remain open to all future changes and interaction with users, no matter the level of connectedness between all of the categories. Transfer of knowledge is necessary both synchronically (between the existing participants) and diachronically (between future participants) in a time which inevitably demands changes. All five categories listed in this work are perceived as a model (paradigm) of the analysis of existing documents which define the structure of the higher education system in the Republic of Croatia. Critical reading of these documents is the core of the qualitative research conducted for the purpose of this thesis. The results of the research have served as a basis for determining the necessary directions of the restructuring of higher education system with the aim of strengthening the competitiveness of the Croatian economy