Literacy of Slaves in America from 1830 to the End of the Civil War in 1865

Rani razvoj Amerike koju danas znamo pod nazivom Sjedinjene Američke Države uvelike je ovisio o robovlasničkom sustavu kao temeljnom kapitalnom dobru. Nedovoljno radne snage uzrokovalo je uvoz ljudi iz Afrike koji su zbog svoje različitosti po boji kože od europskih doseljenika bili lišavani slobode i prisiljavani na težak život u takozvanom robovlasničkom sustavu. Sjeverne države Amerike bile su naklonjenije industriji, pa stoga s vremenom napuštaju robovlasništvo. Međutim, na jugu, gdje je poljoprivreda bila glavna grana privređivanja te time zahtijevala mnogo ljudi, robovlasništvo se održalo. Budući da su robovi smatrani nižom vrstom ljudi, bilo im je uskraćivano pravo na obrazovanje, što je bilo regulirano i zakonima. Oni su se, međutim, nastojali izboriti za svoju slobodu. Ta se borba u prvom redu manifestirala kroz borbu za pismenost. U radu se nastoji prikazati put koji su robovi Juga prošli u razdoblju od 1830., kada se počinju širiti brojni zakoni protiv pismenosti, do 1865. godine, kada su ostvarili pravo na obrazovanje i postali punopravnim članovima društva. Težnja robova i slobodnog crnačkog stanovništva Juga za obrazovanjem vremenom postaje jedinstven simbol otpora robovlasničkom sustavu