Utjecaj globalne ekonomske krize na nezaposlenost u Republici Hrvatskoj

Velika financijska kriza koja je tijekom 2007. godine pogodila Sjedinjene Američke Države brzo se proširila na ostatak svijeta, pa tako i na Europu. Uzrokovana je velikim brojem rizičnih (subprime) kredita koje su banke plasirale unatoč visokim rizicima, te nerealno visokim cijenama nekretnina. U takvim uvjetima vrijednost nekretnine je često bila znatno manja od iznosa kredita, pa su financijske institucije s velikim udjelom rizičnih kredita bile pogođene visokom nelikvidnošću. Kako su banke međusobno trgovale vrijednosnicama s ciljem poboljšanja likvidnosti, kriza se ubrzo proširila na cijeli financijski sektor. Ubrzo se kriza prenosi i na realni sektor, raste nepovjerenje ulagača, te rastu cijene sirovina, energenata, zlata i tečaj švicarskog franka kao najsigurnije valute u krizama. Recesija prvo zahvaća SAD, a uskoro i Europu. Najteže posljedice krize su veliki pad gospodarskog rasta, gubitak radnih mjesta, pad javne potrošnje i nedostatak investicija. Kriza je u našu zemlju došla sa zadrškom, a posljedice su bile mnogo teže nego što se očekivalo. Tijekom 2009. godine došlo je do velikog gospodarskog pada, smanjenja zaposlenosti i velikog porasta stope nezaposlenosti, a dodatna osobitost je bio veliki broj kredita s valutnom klauzulom vezanih za švicarski franak. Pad zaposlenosti, nedostatak investicija, pad domaće i strane potražnje i druge nepovoljne okolnosti učinili su krizu u Hrvatskoj izrazito teškom. Rast stope nezaposlenosti i veliki pad BDP-a s jedne strane, a nužnost većih izdvajanja za socijalu prinudili su Vladu na dodatna inozemna zaduživanja koja su bila znatno skuplja od pretkriznih. Zaduživanja su dodatno otežana padom kreditnog rejtinga države i glavnih gospodarskih subjekata u državi. Zbog takvih nepovoljnih okolnosti recesija je kod nas trajala znatno duže nego u ostalim europskim državama, a gospodarski oporavak i lagani rast je nastupio tek 2015. godine.The great financial crisis that hit the United States of America in 2007 quickly spread to the rest of the world including Europe. It was driven by a large number of subprime loans that banks gave out regardless of the risks and unrealistic prices of real estate. In these situations the value of real estate was smaller than the loans that the banks allowed, therefore financial institutions with a large share of risky loans were hit with great illiquidity. As banks would mutually trade securities with the goal of improving liquidity, the crisis soon spread to the rest of the financial sector. There after the crisis spread to the real sector, the mistrust of investors grew, as did the prices of raw materials, energy, gold therefore the Swiss franc exchange rate became the safest currency during the crisis. The recession first hit the United States of America and not long after that Europe. The consequences of the crisis was a large drop in economic growth, job losses, a decline in public spending and a lack of investment. The crisis came to Croatia with a delay and the consequences were much harder and larger than expected. During 2009, there was a major economic downturn, a decline in employment and a large increase in the unemployment rate, with a special emphasis on a large number of foreign currency-denominated loans being given in Swiss francs. The decline in employment, lack of investment, decline in domestic and foreign demand and other unfavorable circumstances have made the crisis in Croatia extremely difficult. With the rising unemployment rate and the large drop in GDP put to the side, the necessity of larger social allocations forced the Government into additional foreign borrowing that was considerably more expensive than pre-crisis. Borrowings are further hampered by the fall in credit rating of the country. Unfavorable circumstances have caused the recession to last much longer than in other European countries, economic recovery and a slight growth have only occurred in 2015