Psihofiziološki, funkcionalni i socijalni aspekti starenja u zajednici

Starost kao prirodna fiziološka pojava predstavlja normalan slijed u životnom ciklusu čovjeka. Svojstvena je svakom čovjeku te svakako starost nije bolest. U tom periodu, osobe poprimaju specifična fiziološka i psihosocijalna obilježja. Starenje je ireverzibilan proces koji se događa iz dana u dan, kontinuirano i ne može se zaustaviti, dok je starost period u životu čovjeka kada dosegne određeni broj godina te taj period potraje sve do smrti. Postoji puno obilježja po kojima se razlikuju stari i mladi čovjek. Neke od značajki su: stav tijela, izgled kože i kose, izdržljivost i snaga. Psihosocijalne promjene su često predmet proučavanja pa se zbog toga razvila psihološka gerontologija. Psihološka gerontologija je posebna grana razvojne psihologije koja se bavi proučavanjem promjena koje se sa starenjem događaju u području osjeta i percepcije, učenja i pamćenja, inteligencije i ličnosti te proučavanjem socijalne interakcije starijeg čovjeka. Starenjem se mijenja socijalna uloga i priroda socijalnih odnosa. Pri tome važnu ulogu ima kakve odnose starija osoba ima s obitelji, prijateljima, susjedima i poznanicima. Starenjem se u organizmu događaju promjene koje dovode do veće sklonosti za razvoj bolesti. Najčešće bolesti starijih osoba su: demencija, depresija, karcinomi, kardiovaskularne i plućne bolesti. Sve ove bolesti su kronična stanja koja iziskuju stalan medicinski nadzor i skrb od strane liječnika i medicinske sestre. Upravo zbog karaktera tih bolesti, stariji ljudi su često korisnici palijativne skrbi. Fizička aktivnost u starijoj životnoj dobi dokazano donosi brojne koristi. Kod starijih osoba prednost se daje aktivnostima koje poboljšavaju rad srca, krvotoka i disanja kao što su šetnje ili vrtlarenje. Hodanje je najbolji izbor tjelesne aktivnosti u starijoj životnoj dobi. Medicinske sestre imaju važnu ulogu u skrbi za starije osobe koja je jasno određena ovisno o tome radi li medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, domu za starije osobe ili u ustanovi za zdravstvenu njegu u kući. Patronažna medicinska sestra često je prva koja primjećuje koje su potrebe starije osobe, a važnu ulogu ima u edukaciji u lokalnoj zajednici