Biološki resursi današnjih mora su pred kolapsom kao izravna posljedica prekomjernog i nekontroliranog izlova. Kao mjeri koja bi trebala doprinijeti očuvanju tih resursa, posebna pozornost se usmjerava morskim zaštićenim područjima. Ovim istraživanjem analizirani su biološki odgovori zajednica priobalnih vrsta riba na različite stupnjeve zaštite unutar granica i neposredno izvan granica Parka prirode „Telašćica“, smještenom u središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora. Koristeći metodu vizualnog cenzusa analizirano je 13 postaja pod različitom razinom zaštite. Rezultati pokazuju slabe i vrlo male učinke zaštite. Nisu ustanovljene značajne razlike u bogatstvu vrsta, prosječnoj brojnosti i biomasi te ukupnoj brojnosti i biomasi utvrđenih...
Istraživanje strukture zooplanktona provedeno je tijekom vegetacijskog razdoblja u pelagičkim postaj...
Bakalaura darba tēma ir „Ihtiocenožu struktūra Latvijas mazajās un vidējās upēs”. Savā darbā apskatī...
Uslijed tehnološkog napretka, riječni ekosustavi su najviše pogođeni izgradnjom brana i hidroelektra...
Cilj ovog istraživanja bio je sakupiti podatke o ihtiofauni Nacionalnog parka Mljet i Parka prirode ...
Ovaj rad pod nazivom “Alohtone riblje vrste parka prirode Kopački rit“ opisuje i analizira stanje al...
Ovaj rad pod nazivom “Alohtone riblje vrste parka prirode Kopački rit“ opisuje i analizira stanje al...
Ovaj rad pod nazivom “Alohtone riblje vrste parka prirode Kopački rit“ opisuje i analizira stanje al...
Povećanjem intenziteta kaveznog uzgoja morskih organizama dolazi do sve veće potrebe praćenja utjeca...
Povećanjem intenziteta kaveznog uzgoja morskih organizama dolazi do sve veće potrebe praćenja utjeca...
Istočnojadranske semipermanentne lokve, specifična su i neistražena staništa unutar mediteranskih lo...
Zima se dugo smatrala manje značajnim razdobljem u ekologiji zooplanktona sa smanjenom brojnošću i b...
Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je nacionalni park u Republici Hrvatskoj, poznat po broj...
Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je nacionalni park u Republici Hrvatskoj, poznat po broj...
Istraživanje zooplanktona u rukavcu rijeke Krapine provedeno je u razdoblju od siječnja do lipnja 20...
Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je nacionalni park u Republici Hrvatskoj, poznat po broj...
Istraživanje strukture zooplanktona provedeno je tijekom vegetacijskog razdoblja u pelagičkim postaj...
Bakalaura darba tēma ir „Ihtiocenožu struktūra Latvijas mazajās un vidējās upēs”. Savā darbā apskatī...
Uslijed tehnološkog napretka, riječni ekosustavi su najviše pogođeni izgradnjom brana i hidroelektra...
Cilj ovog istraživanja bio je sakupiti podatke o ihtiofauni Nacionalnog parka Mljet i Parka prirode ...
Ovaj rad pod nazivom “Alohtone riblje vrste parka prirode Kopački rit“ opisuje i analizira stanje al...
Ovaj rad pod nazivom “Alohtone riblje vrste parka prirode Kopački rit“ opisuje i analizira stanje al...
Ovaj rad pod nazivom “Alohtone riblje vrste parka prirode Kopački rit“ opisuje i analizira stanje al...
Povećanjem intenziteta kaveznog uzgoja morskih organizama dolazi do sve veće potrebe praćenja utjeca...
Povećanjem intenziteta kaveznog uzgoja morskih organizama dolazi do sve veće potrebe praćenja utjeca...
Istočnojadranske semipermanentne lokve, specifična su i neistražena staništa unutar mediteranskih lo...
Zima se dugo smatrala manje značajnim razdobljem u ekologiji zooplanktona sa smanjenom brojnošću i b...
Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je nacionalni park u Republici Hrvatskoj, poznat po broj...
Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je nacionalni park u Republici Hrvatskoj, poznat po broj...
Istraživanje zooplanktona u rukavcu rijeke Krapine provedeno je u razdoblju od siječnja do lipnja 20...
Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je nacionalni park u Republici Hrvatskoj, poznat po broj...
Istraživanje strukture zooplanktona provedeno je tijekom vegetacijskog razdoblja u pelagičkim postaj...
Bakalaura darba tēma ir „Ihtiocenožu struktūra Latvijas mazajās un vidējās upēs”. Savā darbā apskatī...
Uslijed tehnološkog napretka, riječni ekosustavi su najviše pogođeni izgradnjom brana i hidroelektra...