The impact of environmental factors on children's health

Okolišni čimbenici igraju važnu ulogu u određivanju zdravlja djece. Djeca čine više od jedne trećine svjetske populacije, a mnogobrojna istraživanja upućuju na ranjivost ove skupine. Tome izrazito doprinose okolišni čimbenici koji na zdravlje djece utječu različito nego na zdravlje odraslih. Od začeća do adolescencije ubrzan rast i razvoj djeteta utječe na pojačano izlaganje pojedinim okolišnim čimbenicima. Taj proces je najizraženiji tijekom embrionalnog razvoja jer je rast stanica posebno ubrzan te nastaje više mogućnosti preko kojih pojedini čimbenici mogu izazvati mutacije i prirođene anomalije. Na primjer, tijekom prvih godina života odvija se razvoj živčanog sustava. Budući da živčani sustav ima ograničen kapacitet popravka strukturnih oštećenja, ako su stanice u razvoju mozga budu uništene djelovanjem kemikalija kao što su olovo ili živa, ili ako se vitalne veze između živčanih stanica ne mogu formirati u kritičnim razdobljima ranjivosti, postoji veliki rizik da ti poremećaji rezultiraju disfunkcijom koja će biti trajna i nepovratna. Posljedice mogu biti gubitak inteligencije i promjene u ponašanju. Zanemarena, napuštena i pothranjena djece pate najviše. Ona često žive u nezdravim uvjetima stanovanja, nedostatku čiste vode i kanalizacije, te imaju ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se više od 30% globalnog opterećenja bolestima u djece mogu pripisati čimbenicima okoliša. Posebna ranjivost djece treba činiti osnovu za razvoj zdravstvene politike u zaštiti zdravlja djece i pristupu procjeni rizika. Nedostatak odgovarajućih studija ne bi smio spriječiti nastojanja za smanjenje izloženosti ili implementaciju specifičnih intervencija i strategija prevencije.Environmental factors play an important role in determining the health of children. Children make up more than one-third of the world's population, and numerous studies point to the vulnerability of this group. Environmental factors strongly contribute to the health of children, whose health is affected differently than the health of adults. From conception to adolescence, rapid growth and development of the child affects the increased exposure to certain environmental factors. This process is most pronounced during embryonic development because the growth of cells is particulary accelerated and creates more opportunities through which individual factors could cause mutations and congenital anomalies. For example, during the first years of life the developing of nervous system takes place. Since the nervous system has a limited capacity for repairing structural damage, if the cells in the developing brain are destroyed by chemicals such as lead or mercury, or if the vital connections between nerve cells can not be formed the critical periods of vulnerability, there is a risk that these disorders could result in dysfunction of which will be permanent and irreversible. The consequences can be the loss of intelligence and behavioral changes. Neglected, abandoned and malnourished children suffer the most. They often live in unhealthy housing conditions, conditions with a lack of clean water and sanitation, and have limited access to health care and education. The World Health Organization estimates that more than 30% of the global burden of disease in children can be attributed to environmental factors. Special vulnerability of children should be the basis for the development of health policy in the protection of children's health and access to risk assessment. Lack of appropriate studies should not hamper efforts to reduce exposure to or implementation of specific interventions and prevention strategies