UTJECAJ GNOJIDBE DUŠIKOM NA MORFOLOŠKE PARAMETRE KOPRIVE UZGOJENE IZ RIZOMA

Jednogodišnji monofaktorijalni poljski pokus postavljen je 2013. u selu Blatuša u Sisačko-moslavačka županija. Poljski pokus postavljen je po metodi slučajnog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja. Uzgajana kultura bila je kopriva iz rizoma. Rizomi za sadnju vađeni su blizu lokacije postavljanja pokusa. Cilj istraživanja bio utvrditi utjecaj gnojidbe dušikom i roka košnje na morfološke svojstva koprive. Najbolji rezultati glede istraživanih morfoloških svojstava dobiveni su kod prvog otkosa. Uglavnom nisu utvrđene značajne razlike između istraživanih morfoloških svojstava po razinama gnojidbe. Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta kod prvog otkosa bio smanjen učinak gnojidbe dušikom, a veći utjecaj je imala gnojidbe provedena prije sadnje rizoma. Kod dugog i trećeg otkosa najlošiji rezultati ostvareni su na varijanti bez gnojidbe. Prosječne vrijednosti za vegetacijsko razdoblje (sva tri otkosa) ukazuju na značajan utjecaj gnojidbe dušikom na morfološka svojstva koprive. Najveća visina biljaka koprive, najveći broj nodija, broj listova, širina i dužina listova, masa biljka po sadnom mjestu i najveći prinos nadzemne mase po m2 utvrđeni su kod prvog otkosa u usporedbi s drugim i trećim otkosom. Najveća visina biljaka i broj nodija utvrđeni su na varijanti gnojidbe s 200 kg ha-1 N. Najveći broj, dužina i širina listova utvrđeni su na varijanti gnojidbe s 200 kg ha-1 N Također je utvrđena najveća masa biljaka po sadnom mjestu i prinos nadzemne mase (herbe) na varijanti gnojidbe s 200 kg ha-1 N. Na temelju rezultata se može zaključiti da se u cilju postizanja zadovoljavajućeg prinosa herbe, pri uzgoju koprive iz rizoma preporučuje se primjena gnojidbe od 200 kg ha-1 N, a buduća istraživanja bi trebalo proširiti s analizama količine nitrata u biljci osobito za koprive koje se koriste u prehrani ljudi