Encouraging Language Skills in Two Children with Autism Spectrum Disorder

Poremećaj iz spektra autizma (PSA) neurorazvojni je poremećaj kojeg karakteriziraju značajna odstupanja u socijalnoj komunikaciji i interakciji te ograničeni, repetitivni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti. Izlaskom petog izdanja Dijagnostičkog i statističkog priručnika duševnih poremećaja (DSM-5, 2013) došlo je do velikih promjena pa posljedično i do kritika koje ne podržavaju izostavljanje jezičnog kriterija prilikom opisivanja i dijagnosticiranja PSA-a. Upravo se ovaj rad usmjerio na jezične sposobnosti predškolske djece sa PSA-om te je i sam cilj ovog istraživačkog rada (nacrt istraživanja na pojedincu) bio ispitati učinkovitost logopedske podrške kod dva četverogodišnjaka sa PSA-om u tri jezična područja: jezičnom razumijevanju, morfosintaksi (jezična proizvodnja) te pragmatici (uporaba jezika u komunikacijske svrhe). Tijekom šestomjesečnog terapijskog rada s dječacima koristili su se postupci i strategije koje proizlaze iz suvremenih intervencijskih pristupa te obuhvaćaju slijeđenje vodstva i interesa djeteta, pružanje primjerenog jezično-govornog modela, proširivanje i preoblikovanje iskaza te fizičku, verbalnu i vizualnu podršku. U svrhu praćenja navedenih jezičnih sposobnosti dječaka korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Peabody slikovni test rječnika, Reynell ljestvica jezičnog razumijevanja, Komunikacijska razvojna ljestvica – Riječi i rečenice, Test razumijevanja gramatike, Teddy test za izražavanje semantičkih veza te odabrani dijelovi iz Pragmatičkog kompozita Ljestvice za označavanje dječje komunikacije. Također, kao dodatno potkrepljenje rezultatima primijenjenih testova kvalitativno su analizirani transkripti snimljenih audio i video zapisa tijekom terapijskog rada. Obradom prikupljenih podataka i dobivenih rezultata potvrđena je početna pretpostavka odnosno utvrđeno je napredovanje kod obojice dječaka na svim promatranim jezičnim varijablama. Napredak u svakodnevnim situacijama, na subjektivnoj razini, potvrđuju i majke dječaka. Sve navedeno, upućuje na iznimnu važnost ranog prepoznavanja jezičnih odstupanja kod djece sa PSA-om, s čime bi im se mogla osigurati pravovremena i odgovarajuća logopedska podrška kojom se može spriječiti ili barem ublažiti daljnji razvoj negativnih posljedica koje su često prisutne kod populacije sa PSA-om.Autism spectrum disorder (ASD) is a neurodevelopmental disorder, characterized by social communication deficits and atypical patterns of behavior, interests, and activities. Since the release of the fifth edition of the Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-5, 2013) significant changes and remarks have been made in the area of ASD, especially in the elimination of a language component in defining and diagnosing ASD. Therefore, this work has focused on language skills of preschool children with ASD and the main aim of this research work (a single subject design) was to examine the effectiveness of speech-language intervention provided to two four-year-old children with ASD, in three language domains: language comprehension, morphosyntax (language production) and pragmatics (use of language for communication purposes). Methods and strategies used during this six-month intervention with children emerged from contemporary evidence-based intervention approaches and encompass the following of child’s guidance and interests, the providing an appropriate language model, the extending and rephrasing of child's utterance, and physical, verbal and visual support. For the purpose of monitoring skills in the aforementioned language domains, the children were tested with following instruments: Peabody Picture Vocabulary Test, Reynell Developmental Language Scales, The MacArthur Communicative Development Inventory (Words and Sentences Form), Test for Reception of Grammar, Teddy Test for investigation of semantic bonds and selected components in Pragmatic Composite of Children's Communication Checklist. In addition to the results of the applied tests, the transcripts of the recorded audio and video materials of the intervention sessions were further analyzed (on a qualitative level). Examination of the collected data and the obtained results confirmed the initial assumption, indicating an improvement for both children, in all targeted language domains. Progress in everyday situations, on a subjective level, was also confirmed by the mothers of children. All of these findings highlight the importance of early identification of language difficulties in children with ASD in order to provide them with timely and appropriate language intervention that can prevent or at least lessen the further development of the negative consequences that are often present in ASD population