Social integration of convicts in the probation system

Probacijski sustav u Republici Hrvatskoj je nastao 2009. godine donošenjem prvog zakona o probaciji što ga čini jako mladim sustavom. Postoji veliki nedostatak spoznaja i istraživanja o samoj učinkovitosti probacije kao sankcije, kvaliteti socijalne reintegracije i resocijalizacije ali i zaštitnim i rizičnim čimbenicima koji utječu na pojavu recidiva. Upravo zato, cilj ovog istraživanja je bio istražiti neka obilježja socijalne integracije s obzirom na različita sociodemografska i kriminogena obilježja. Osim toga, ispitivana je i procjena kvalitete rada probacijskih službenika od strane osuđenika. U istraživanju je sudjelovalo 104 ispitanika koji su minimalno 6 mjeseci unutar sustava probacije i to na izvršavanju sankcije uvjetnog otpusta. Upitnici su konstruirani za potrebe istraživanja i dostavljeni u 11 probacijskih ureda diljem Hrvatske. Pomoću njih su ispitivane razlike u procjeni kvalitete odnosa u obitelji te kvalitete odnosa u zajednici kao aspektima socijalne integracije. Također, ispitanici su procjenjivali spremnost probacijskih službenika na pomoć i informiranje te njihov eventualni utjecaj na osobni rast i razvoj ispitanika. Rezultati su pokazali da prethodno kažnjavani osuđenici kao i osuđenici sa nižim stupnjem obrazovanja svoju socijalnu integraciju ocjenjuju lošijom.The probation system in the Republic of Croatia was created in 2009 by adopting the first Probation Act, which makes it a very young system. There is a great lack of knowledge and research on the effectiveness of probation as sanction, quality of social reintegration and re-socialization, but also on the protective and risk factors that affect recurrence. That is why the aim of this research was to explore some of the features of social integration with regard to different sociodemographic and criminological features. In addition, an assessment was made of the quality of work of probation officers by the defendants. The survey involved 104 respondents who were at least 6 months in the probe system to enforce conditional release sanctions. The questionnaires were designed for research purposes and delivered to 11 probation offices throughout Croatia. They investigated differences in assessing the quality of family relations and the quality of community relations as aspects of social integration. Also, respondents assessed the readiness of probation officers to help and inform them and their potential impact on personal growth and development of respondents. The results have shown that previously convicted prisoners as well as lower-level prisoners rated their social integration worse