Absorption capacity for the EU funds and the cohesion policy: the example of Croatia and Slovenia

Ovaj diplomski rad bavi se kapacitetom povlačenja sredstava iz strukturnih fondova Europske Unije, njenom Kohezijskom politikom te analizom uspješnosti Hrvatske i Slovenije na području apsorpcije EU sredstava. U ovom kontekstu, apsorpcijski kapacitet se najlakše definira kao sposobnost upijanja financijskih sredstava koja nekoj zemlji stoji na dispoziciji. Kohezijska politika, kao glavna investicijska politika EU, za cilj ima smanjivanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika između zemalja članica EU te se kreće u ostvarivanju svoja tri glavna cilja – konvergentnost, konkurentnost i zapošljavanje i europska teritorijalna suradnja. Kao krucijalni problem hrvatske djelomične uspješnosti prilikom povlačanje financijskih sredstava EU može se navesti nedostatak administrativnih kapaciteta, kompleksan sustav upravljanja i kontrole, birokratske prepreke, limitiran broj projekata spremnih za implementaciju, nedovršene strukturne reforme i sl. Slovenija se, u ovom slučaju, pokazala uspješnijom od Hrvatske te se, prema podacima iz 2015. popela na četvrto mjesto po uspješnosti apsorpcije mežu državama članicama EU.This thesis deals with absorption capacity from the structural funds of the European Union, its cohesion policy and the analysis of the success of Croatia and Slovenia in the field of absorption of EU funds. In this context, the absorption capacity is most easily defined as the ability to absorb financial resources that a country has on the disposition. Cohesion policy, as a major EU investment policy, aimed at reducing the economic, social and territorial differences between EU member states and is moving in a way to conquer of its three main objectives - convergence, competitiveness and employment and European territorial cooperation. As the crucial problem of the Croatian partial success during absorption of EU funding can be given a lack of administrative capacity, complex management and control system, bureaucratic obstacles, a limited number of projects ready for implementation, the unfinished structural reforms etc. Slovenia is, in this case, proved to be more successful than Croatia and, according to data from 2015, moved up to fourth best place among EU member states