Starčevačka i Vučedolska kultura

Starčevačka kultura ili Starčevo-Körös-Criş kultura je neolitička kultura koja je tijekom VI. tisućljeća pr. Kr. obuhvaćala veliko područje od Transilvanije i Transdanubije, na sjeveru, do središnjih područja Albanije i Skopske kotline na jugu, Sofijske visoravni na istoku te do središnje Hrvatske i srednje Bosne na zapadu. Naziv je dobila po nalazištu Starčevo pokraj Pančeva, Srbija. Starčevačka kultura donosi početke stalnog naseljavanja stanovništva i stacionarne poljoprivrede. Vinkovci se smatraju najvećim središtem ove kulture. Značajna su nalazišta Vinkovci, Sarvaš, Vučedol, Zadubravlje, Igrač–Slavonski Brod, Pepelana, Kaniška Iva, Cernička Šagovina. Vučedolska kultura je eneolitička kultura III. tisućljeća pr. Kr. nazvana po nalazištu Vučedolu na Dunavu kraj Vukovara. U starijoj je literaturi poznata i kao istočnoalpska sojenička kultura (M. Hoernes), slavonska kultura (G. Childe) ili Vučedol-Zók. Ishodišno joj je područje istočna Slavonija i Srijem (Vučedol, Vinkovci, Sarvaš, Gomolava, Belegiš, Mitrovac). Tijekom klasične i kasne faze razvoja proširila se na sjever preko Madžarske (Zók), Gradišća i Donje Austrije te Slovačke sve do Praga, na zapad u središnju Hrvatsku (Apatovec, Veliko Trojstvo, Mikleuška, Staro Čiče, Rudine) i istočnoalpski prostor (Ljubljansko barje), a na jug u Bosnu (Hrustovača, Zecovi, Debelo Brdo), te na istok preko Šumadije i sjeverne Srbije do rumunjskoga Banata. Karakteriziraju je stalna sojenička naselja, bogata keramička proizvodnja, poljodjelstvo i stočarstvo.Starčevačka culture or Starčevo-Körös-Criş culture is a Neolithic culture that during the VI. millennium BC. Cr. included a vast area of Transylvania and of Transdanubia, in the north, to the central areas of Albania and the Skopje valley in the south, the Sofia plateau to the east and to the central Croatian and central Bosnia in the west. It was named after the site of old man near the Pancevo, Serbia. Starčevačka culture brings the beginnings of permanent settlement population and stationary agriculture. Vinkovci is considered the largest center of culture. Significant findings Vinkovci, Szarvas, Vucedol, Zadubravlje, player-Slavonski Brod, Pepelana, Kaniška Iva, Cernicka Sagovina. Vučedolska culture Eneolithic culture III. millennium BC. Cr. named after the site Vučedol on the Danube near Vukovar. In the older literature is known as the Eastern Alpine lake-dweller culture (M. Hoernes), Slavonian culture (G. Childe) or Vucedol-Zók. Initial her area of Eastern Slavonia and Syrmia (Vučedol, Vinkovci, Szarvas, Gomolava, Belegiš, Mitrovac). During the classical and late stages of development spread north through Hungary (JOC), Burgenland and Lower Austria and Slovakia to Prague, to the west in central Croatia (Apatovec, Great Trinity, Mikleuška, Old Čiče, Rudine) and eastern alpine area (Ljubljana Marshes ), and to the south in Bosnia (Hrustovača, Zecovi, Colon Hill), and east across Šumadije and northern Serbia to the Romanian Banat. characterized by a permanent lake-dweller settlements, rich ceramic production, farming and animal husbandry