Sport of people with disabilities

Tema je ovog završnog rada sport osoba s invaliditetom, a u radu ću prikazati osnovne kategorije invalidnosti te zastupljenost osoba s invaliditetom u svijetu. Također ću spomenuti i objasniti sportska natjecanja na kojima mogu sudjelovati osobe s invaliditetom, razjasniti ulogu sporta u njihovoj rehabilitaciji. Prema osnovnim kategorijama invaliditeta, postoje osobe s oštećenjem vida, osobe s oštećenjem sluha, osobe s intelektualnim teškoćama te osobe s tjelesnim oštećenjima. Osobe s oštećenjem sluha ne smatraju se osobama s invaliditetom jer se u fizičkom smislu ne razlikuju mnogo od osoba bez poteškoća. Za njih se održavaju Olimpijske igre gluhih koje se održavaju nakon Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, a moto im je Per Ludos Aequalitas (jednakost po sportu). Za osobe s intelektualnim teškoćama postoje Specijalne olimpijske igre koje se održavaju pod geslom: „Želim pobijediti, ali ako ne mogu pobijediti, daj mi snage da se okušam“. Što se tiče paraolimpijskih igara, one se dijele na ljetne i zimske paraolimpijske igre gdje se sportaši mogu natjecati u nizu sportova. Od početka prvih igara osoba s invaliditetom mnogo se polaže na značaj sportske aktivnosti među osobama s invaliditetom, a dokazi su i brojni uspjesi naših sportaša. Na prvim parolimpijskim igrama 1992. godine u Barceloni Milka Milinković osvojila je treće mjesto u bacanju koplja. Dvije godine kasnije, na Svjetskim igrama invalida osvojila je jedno prvo mjesto (koplje) i dva treća mjesta (kugla i disk). U radu je objašnjena i važnost uloge sporta u rehabilitaciji i samom liječenju osoba s invaliditetom. Brojna istraživanja dokazala su kako sport i rekreacija imaju pozitivne učinke na poboljšanje kvalitete života. Također, sportska rekreacija osobama s invaliditetom pomaže u ispunjenju slobodnog vremena, omogućuje sudjelovanje u sportskim natjecanjima, uklanja osjećaj nemoći i napuštenosti, razvija postepeno osjećaj sigurnosti, socijalne integracije i samopoštovanja. U Hrvatskoj živi 520 437 osoba s invaliditetom od čega čine 60% muškarci i 40% žene te na taj način osobe s invaliditetom čine oko 12% ukupnog stanovništva RH. Najveći broj osoba s invaliditetom živi u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji (Benjak T., 2013)