Glavne posebnosti i podjela tržišta dobara

Mnoštvo je različitih definicija tržišta, ovisno o tome koja je svrha izučavanja. Različiti aspekti izučavanja tržišta postoje zbog toga što se radi o vrlo kompleksnom fenomenu, te danas imamo veliki broj aspekata s kojih se tržište može promatrati. Jedna od najčešće korištenih definicija tržišta je da predstavlja ukupnost odnosa ponude i potražnje u određeno vrijeme i na određenom mjestu. Dvije sile koje djeluju na tržištu su ponuda i potražnja. Zakon ponude glasi da pri većoj cijeni proizvoda količina ponude je veća, uz uvjet da su svi ostali čimbenici nepromijenjeni. U zakonu potražnje, kada cijena dobara pada tada količina raste, a kada cijena dobra raste tada količina pada, naravno uz ostale nepromijenjene uvjete. Tržište dobara djeli se na dva dijela: tržište savršene konkurencije i tržište nesavršene konkurencije. Tržište u kojem poduzeća imaju funkciju prihvatitelja cijena naziva se savršenom konkurencijom i takva poduzeća vrlo je lako analizirati, ali veliki problem koji se tu javlja je što takvih poduzeća zapravo nema. Svi mi živimo u svijetu u kojem dominira nesavršena konkurencija. Tržište nesavršene konkurencije čine monopolistička konkurencija, monopol i oligopol. Tip tržišta na kojem je prisutan veliki broj poduzeća koja međusobno konkuriraju proizvodeći slična dobra poznat je pod nazivom monopolistička konkurencija. Budući da u monopolističkoj konkurenciji postoji diferencijacija dobra ne može se govoriti o savršenim supstitutima. Oblik nepotpune (nesavršene) konkurencije je monopol, a javlja se kada samo jedno poduzeće ima potpuno kontrolu cijena u privrednom sektoru neke zemlje. Proizvod koji poduzeće nudi na tržištu nema pravih supstituta. Kako nema konkurencije u uvjetima monopola jedno poduzeće koje djeluje na tržištu diktira cijenu i zbog toga može imati dodatnu zaradu. Za oligopol je karakteristično da ima nekoliko prodavatelja, ali to nekoliko može označavati tri, devet ili petnaest poduzeća. Ipak oligopol se smatra tržištem sa manjim brojem poduzeća, a to im ujedno doprinosi da ostvaruju veće profite. Manji broj sudionika na tržištu oligopola je opravdan jer je prisutno ograničenje ulaska postojanjem nekih prepreka