Psihološka dobrobit tjelesne aktivnosti u odrasloj dobi

Ovaj pregledni rad obuhvaća literaturu koja povezuje tjelesnu aktivnost i njezin utjecaj na psihološko zdravlje kod odraslih osoba, posebno u određenim bolestima i stanjima. Zbog sve značajnijeg utjecaja tjelesne neaktivnosti i sjedilačkog načina života na rizik od pojavnosti različitih etiologija bolesti ova problematika je sve više zastupljena u znanstvenoj, ali i popularnoj literaturi. Tjelesna aktivnost se očituje na gotovo sve tjelesne sustave i nebrojni su biološki učinci na ljudski organizam, što se na kraju i izražava kroz smanjeni rizik od preuranjene smrti kod visoko aktivnih pojedinaca. Kroz ovaj rad se razrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na psihološku dobrobit, definiraju se pojmovi sa psihologijskog stajališta, te se obuhvaćaju i sadašnje predložene fiziološke, i kognitivne hipoteze o mehanizmima tih utjecaja. Kroz literaturu se vidi značajan utjecaj tjelesne aktivnosti na kvalitetu života, no postoje i određeni negativni učinci tjelesne aktivnosti na pojedinca, prvenstveno oni psihološki. Obuhvaćene su i preporuke, odnosno smjernice za tjelesnu aktivnost za zdravu populaciju, koje su dane od strane Svjetske zdravstvene organizacije- WHO (World Health Organisation), a jednako su i rezimirane preporuke za tjelesnu aktivnost za oboljele od depresije. Obzirom da su depresija i anksioznost ozbiljne psihološke bolesti, jako zastupljene na globalnoj razini, najviše su zastupljene i u istraživanjima, detaljno je okarakterizirana povezanost tjelesne aktivnosti i pozitivnih utjecaja na smanjenje simptoma ovih bolesti. Pozitivan utjecaj tjelovježbe na psihološku dobrobit je pokazan i kod drugih, fizičkih bolesti, a ne samo onih psiholoških. Zajednički rad liječnika i psihologa, kao i multidisciplinaran pristup, potreban je kako bi se dodatno istražio utjecaj i potencijalne dobre i/ili loše strane tjelesne aktivnosti na psihološko zdravlje osoba. Ovim radom predlažu se i potencijalne sestrinske intervencije u promicanju tjelesne aktivnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koje bi se trebale unaprijediti u Hrvatskoj, ali i na svjetskoj razini. Predložena je povećana aktivnost medicinskih sestara u promociji važnosti tjelesne aktivnosti za opće zdravlje populacije, kao i njena uloga u poticanju iste kod specifičnih stanja i simptoma bolesti