Ovim diplomskim radom posljednji Marinkovićev roman Never more određujemo kao književno djelo koje pripada razmeđini između poetike modernizma i postmodernizma pa ga zato uvjetno nazivamo (post)modernističkim romanom. Njegova prozna organizacija ogleda se u književnim postupcima koji se odnose na poetiku modernizma, a u prvom redu misli se na defabuliziranu radnju romana koja je ispripovijedana iz perspektive glavnog lika Bartola, čija monološka svijest zauzima središnje mjesto u djelu. Bartolova svijest uvelike je opterećena sveprisutnim doživljajem smrti i strahom od iste koji dolazi kao posljedica novonastalih prilika uoči Drugog svjetskog rata. Prema tome, ratna tematika postaje dominantnom tematskom preokupacijom romaneskne zbilje i nj...