Creation of European Union 1950-1970

Proces europskog ujedinjenja kojim se ovaj rad bavi je jedan jako kompleksan proces zbog toga što je uvriježeno mišljenje među povjesničarima i analitičarima da je proces europskog ujedinjenja započeo puno ranije, čak i stoljećima ranije nego što i službeno je. Spominje se da je početak ujedinjenja započeo paneuropskim pokretom ili nakon završetka Drugog svjetskog rata. Naime, sama ideja europske integracije nije novijeg datuma i ne pripada samo 20. stoljeću. Naprotiv, brojni poticaji i različite koncepcije o međusobnom povezivanju (zapadno) europskih zemalja, vođenih bili taktičkim ili strateškim, regionalnim ili globalnim, povijesnim ili idejnim, političkim ili državnim interesima i razlozima, postojali su prije 20. stoljeća. Jednu zanimljivu ideju imao je Immanuel Kant koji je u jednom svom rukopisu iz 1795. godine izložio koncepciju jedne federalno organizirane Europe republikanskih država koja se treba temeljiti na građanskom ustavu koji u svakoj državi treba biti republikanski i na međunarodnom pravu koje se treba zasnivati na federalizmu slobodnih država. Povijest stvaranja Europske unije u ovom radu obuhvaća vremenski period od 1950.-1970. u kojem su se dogodile velike stvari i događaji koje su dovele do onoga što i dan danas zovemo Europskom Unijom. Veliki zaplet, tj. događaj koji je zapravo započeo, ali indirektno, proces ujedinjenja Europe je osnivanjem prve europske nadnacionalne ekonomske zajednice — Europske zajednice za ugljen i čelik 1952. godine. U Europi su 1958. godine osnovane još dvije nadnacionalne zajednice — Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju, koje su se 1967. godine zajedno sa Europskom zajednicom za ugljen i čelik ujedinile u Europsku zajednicu. Kroz spomenuto razdoblje će biti spomenuta mnogi događaji, ugovori, imena političara i državnika koji su sudjelovali u procesu ujedinjenja, neki aktivno, neki pasivno, neki pro, a neki contra, ali svi su oni bili dio velike slagalice koja je i još uvijek postaje sve veća, bilo na teritorijalnom, zakonodavnom, monetarnom, kulturnom, privrednom, vojnom planu