Content of ash and mineral substances in identification of botanical and geographical origin of honey

U ovom radu 40 uzoraka meda razvrstanih prema botaničkom podrijetlu, prikupljeno je na području Republike Hrvatske u svrhu određivanja udjela pepela i mineralnih tvari. Udjeli pepela su određeni metodom suhog spaljivanja (potpuna mineralizacija), udjeli fosfora su određeni kolorimetrijskom metodom, a udjeli bakra, cinka, mangana i željeza su određeni metodom atomske apsorpcione spektrofotometrije. Cilj ovog istraživanja je karakterizacija medova pomoću udjela pepela i mineralnih tvari, utvrđivanje razlika u istraživanim parametrima među vrstama, te procjena mogućnosti razlikovanja medova različitog botaničkog i geografskog podrijetla na temelju udjela pepela i mineralnih tvari primjenom odgovarajućih statističkih metoda. Uočene su statistički značajne razlike u ispitivanim udjelima između različitih vrsta meda kao i razlike između istih vrsta meda (na to ukazuju razlike u vrijednostima standardne devijacije i koeficijenta varijabilnosti). Rezultati PCA i klaster analize pokazuju grupiranje meda prema botaničkom podrijetlu. Zbog malog broja uzoraka i manjeg broja mjerenih parametara nije bilo moguće grupiranje uzoraka prema geografskom podrijetlu.40 samples of honey sorted by their botanical origin have been collected on the territory of the Republic of Croatia in order to establish content of ash and mineral substances. Proportions of ashes are determined by dry incineration method (total mineralisation), proportions of phosphorus are determined by using colorimetry method, and proportions of copper, zinc, manganese and iron are determined by using atomic absorption spectrophotometry. The aim of this work is to characterise various honey types on the basis of ash and mineral substances contents, determing diferences in measured parameters among various sorts and to evaluate the possibility of differentiation of honeys from different botanical and geographical origin on the basis of ash and mineral substances content by using adequate statistical methods. Statistical differences among different honey types as well as among same type were observed (differences in values of standard deviations and variability coeficient). PCA and cluster analysis show clustering tendency according to botanical origin. Due to small number of samples and few measured parameters, clustering according to their geographical origin was not possible