Legal remedies in the administrative dispute

U ovom radu razrađuju se pravni lijekovi u upravnom sporu. Razlikuju se redoviti i izvanredni pravni lijekovi. Redovitim pravnim lijekovima, najčešće žalbama, napadaju se odluke koje još nisu postale pravomoćnima, u relativno kratkom roku i to zbog svih vrsta pravnih i činjeničnih pogrješaka. Kao redoviti pravni lijek u upravnom sporu javlja se žalba koja predstavlja pravo stranke da podnese žalbu upravnom sudu koji je donio presudu i to u roku od 15 dana od dana dostave presude. Nadalje, u radu se opisuju i situacije dopuštenosti i nedopuštenosti žalbe, mogućnost njezinog odricanja ili povlačenja, njezin sadržaj i rokovi te postupanje upravnog i Visokog upravnog suda po žalbi. Izvanredni pravni lijekovi upotrebljavaju se protiv pravomoćnih odluka i dopušteni su samo iz razloga navedenih u zakonu i obično je ovlašteniku ostavljen dulji rok. Kao izvanredni pravni lijekovi javljaju se obnova spora i zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude. Obnova spora nastoji ponoviti upravni spor koji je već vođen i ukloniti posljedice nekih činjeničnih netočnosti te ozbiljne postupovne pogrješke koje mogu biti rezultat kaznenih djela ili nekih drugih nezakonitosti u vođenju spora, a razlozi za obnovu spora taksativno su navedeni u Zakonu o upravnim sporovima. Prijedlog za obnovu spora se podnosi sudu koji je donio presudu, a rokovi za njegovo podnošenje jesu, subjektivni rok, rok od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razloge obnove te objektivni rok, rok od jedne godine od pravomoćnosti presude. Drugi izvanredni pravni lijek je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude kojeg Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske( DORH) mogu predložiti stranke u upravnom sporu zbog povrede zakona. Zahtjev može podnijeti DORH u roku od 6 mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Taj zahtjev DORH može podnijeti i po službenoj dužnosti. O tom zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske i to u vijeću od 5 sudaca. O zahtjevu rješava na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva