How can we learn and where can we use algorithmic way of thinking?

Svrha rada jest dati doprinos u razumijevanju i učenju algoritamskog načina razmišljanja u obrazovanju, ali i tijekom cjeloživotnog učenja. U sklopu rada provedeno je kvalitativno istraživanje s ciljem istraživanja stavova i percepcije pojedinaca prema značaju, području i načinu primjene algoritamskog načina razmišljanja. Rad je podijeljen u dva djela. Prvi dio opisuje algoritamsko razmišljanje i potrebne misaone procese koji utječu na razvoj razmišljanja te načine i tehnike poučavanja algoritamskog razmišljanja za nastavni predmet Informatika, dok je drugi dio rada empirijskog tipa. U istraživanju su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: P1: Gdje se sve primjenjuje algoritamski način razmišljanja?, P2: Na koji način su osobe koje ga primjenjuju isti naučile?, P3: Kakav je stav pojedinaca prema algoritamskom načinu razmišljanja? U istraživanju je sudjelovalo 20 ispitanika iz područja Međimurske i Varaždinske županije. Metoda intervjua, kao sredstvo prikupljanja podataka, održana je tijekom kolovoza 2018. godine, a dobiveni podatci anonimno su obrađeni kvalitativnom analizom. Prema dobivenim rezultatima istraživanja može se konstatirati kako većina sudionika shvaća što se podrazumijeva pod pojmom algoritamsko razmišljanje, gdje se ono najviše primjenjuje te kako sudionici primjenjuju navedeno razmišljanje u raznim životnim situacijama, a posebice u njihovim zanimanjima. Analizirajući odgovore sudionika vidljivo je da se sudionici slažu da se algoritamsko razmišljanje svakodnevno primjenjuje, ponajviše u informatičkoj i matematičkoj znanosti te inženjerskoj struci, gdje je takav pristup od iznimne važnosti. Obzirom na dobivene podatke predlažu se preporuke za unapređenje odgojno-obrazovnih ishoda za nastavni predmet Informatika i opisuju pozitivni primjeri edukacije za nastavnike. Ključne riječi: algoritam, razmišljanje, rješavanje problema, formuliranje problema, nastava informatike, obrazovanje, nastavni