Kripke's attack on descriptivisum

Značajan problem u filozofiji jezika predstavlja objašnjenje fenomena značenja jezičnih izraza. Jedan od intuitivnih i vrlo zdravorazumskih, pristupa tom problemu – pristup referencijske teorije – nije polučio rezultate u smislu cjelovitog objašnjenja. Prije svega, zakazavši u odgovorima na pitanja postavljena od strane glavnih rivala, pobornika deskriptivističkog gledišta – Gottloba Fregea i Bertranda Russella. Temeljna karakterizacija takvog gledišta počiva na tvrdnji kako su jezični izrazi vezani za stvari u svijetu posredstvom asocirajućih opisa. Jezični izrazi čije će se značenje u tom kontekstu ovdje najviše preispitivati su vlastita imena. Unatoč činjenici što postoje snažni argumenti u korist deskriptivizma, teza da su značenja vlastitih imena ekvivalentna značenjima određenih opisa bit će ozbiljno poljuljana u svijetlu Kripkeovih prigovora. Osnovu Kripkeove kritike čine tri argumenta: modalni, semantički i epistemički.A significant problem within the philosophy of language is an explanation of the meaning of words. One of the intuitive and very commonsense approaches to this problem, the approach of the referential theory, has not give any results in form of an exhaustive explanation. First of all, the questions put forth by the proponents of the descriptivistic view, Frege and Russell, have not been answered. The main definition of such viewpoint is based on a claim that linguistic expressions are linked to things in the world by means of some descriptive content. Language expressions whose meaning will be studied to the greatest extent in this work are ordinary proper names. Even though there are strong arguments in favor of descriptivism, the thesis that meanings of proper names are equivalent to meanings of definite descriptions is weakened in light of Saul Kripke's criticisms. The ground for criticism is founded on three arguments by Kripke: modal, semantic and epistemic argument