Psychological stress as a risk factor in chronic non-infectious disease

Kronične nezarazne bolesti su problem velikog javnozdravstvenog značaja, u svijetu i u Hrvatskoj. Od te velike skupine bolesti, najučestalije su ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti te hipertenzija kao zasebna bolest i kao rizični čimbenik za druge kronične nezarazne bolesti. Tako je među 10 vodećih pojedinačnih uzroka smrti u Hrvatskoj 2011. godine, na vrhu ishemijska bolest srca s udjelom od 21,30%, a potom cerebrovaskularne bolesti s udjelom 14,72%. Smatra se da u cijelom svijetu ima između 150 i 170 milijuna oboljelih od dijabetesa. Uz klasične rizične čimbenike kao što su pušenje, pretilost, prekomjerna konzumacija alkohola i tjelesna neaktivnost, važni su i psihosocijalni čimbenici. Psihološki stres izazivaju značajni životni događaji, ali i svakodnevni neugodni događaji. Posebno se izdvaja stres povezan s radnim mjestom, u istraživanjima često opisan modelom „velikih naprezanja na poslu“ (engl. job-strain), što označava posao s visokim zahtjevima, ali malom mogućnošću odlučivanja. Psihološki stres ima više mehanizama djelovanja. Neizravno, utjecajem na ponašanje s većom vjerojatnošću prakticiranja nezdravih navika. Izravno, preko osi hipotalamus–hipofiza–nadbubrežna žlijezda i aktivacije simpatikusa. Percepcija stresnog događaja kao „izazova“, a ne „prijetnje“, ali i visoka razina tjelesne spremnosti modificiraju fiziološki odgovor na stres. Istraživanja su također pokazala da niska otpornost na stres u adolescenciji ima važnu ulogu u kasnijem obolijevanju od dijabetesa melitusa tipa 2, ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnog inzulta. U nekim slučajevima je djelovanje psihološkog stresa kao rizičnog čimbenika prolazno. Tako je rizik za infarkt miokarda, akutni koronarni sindrom i ishemijski inzult povišen u dva sata nakon izljeva ljutnje (4,74 puta za kombinirani ishod infarkt miokarda ili akutni koronarni sindrom, a 3,62 puta za ishemijski inzult), nakon čega se vraća na početnu razinu. Smrt partnera, na vrhu ljestvice najstresnijih događaja, dovodi do povišenog rizika pojave atrijske fibrilacije u prvoj godini nakon događaja (omjer izgleda 1,90, 95% interval pouzdanosti 1,34 do 2,69; 8-14 dana nakon gubitka, u usporedbi s ljudima koji nisu pretrpjeli gubitak). Važno je pitanje mogu li psihološke intervencije dovesti do poboljšanje kontrole ili ishoda bolesti. Pokazano je skromno poboljšanje razine glikoliziranog hemoglobina u pacijenata s dijabetesom. Psihološki čimbenici koji su pokazali pozitivan učinak na zdravstvene ishode su osjećaj svrhe u životu i osjećaj kontrole.Chronic non-infectious disease are a significant public health issue, both in Croatia and worldwide. In this large group of diseases, most common are ischemic heart disease, cerebrovascular disease, and hypertension, the latter both as a separate disease and a risk factor for other chronic non-infectious diseases. Ischemic heart disease was the leading cause of death in Croatia in 2011, followed by cerebrovascular disease, with 21.30% and 14.27%, respectively. There is an estimated 150 to 170 million patients with diabetes worldwide. Beside the classic risk factors such as smoking, obesity, increased alcohol consumption and physical inactivity, psychosocial factors are also important. Psychological stress is caused not just by major life events, but also daily hassles. Work related stress stands out, described in studies through a job-strain model, which is a job with high demands but low control. Psychological stress has several mechanisms of action. Indirectly, by influencing behaviors in a way that makes unhealthy lifestyle habits more likely. Directly, through the hypothalamus-pituitary-adrenal axis and activation of the sympathetic nervous system. Perceiving the stressful event as a „challenge“ as opposed to „threat“ and a high level of physical fitness modify the physiological response to stress. Research shows that low stress resilience in adolescence may play an important role in later type 2 diabetes, ischemic heart disease and stroke morbidity. In certain cases, the effects of psychological stress are transient. Two hours after an outburst of anger there is a heightened risk of myocardial infarction, acute coronary syndrome and stroke (4.74 times for myocardial infarction and acute coronary syndrome combined and 3.62 for stroke), before it returns to baseline. Death of a partner, highest on the list of most stressful life events, increases the risk of atrial fibrillation in the first year after the event (odds ratio 1.90, 95% confidence interval 1.32 to 2.69; 8-14 days after the loss, compared with no loss). An important question is whether psychological interventions can improve control or disease outcomes. A modest improvement in the levels of glycated hemoglobin in patients with diabetes has been shown. Psychological factors that had a positive influence on health outcomes are a sense of purpose in life and sense of control