Psychoanalystic characterizationa of love nad infatuation

Između književnih razdoblja romantizma i modernizma smjestila se epoha realizma. Realizam zahtjeva da autori odabiru obične ljude za likove u djelima, kao i njihov svakodnevni život i situacije. Prozni izraz je najzastupljeniji, i to roman jer je upravo romanom najbolje i najprikladnije iznijeti brojne detalje i opise koje autor želi prikazati. Posebnu cjelinu unutar svjetskog realizma čini ruski realizam sa svojom psihološkom karakterizacijom likova. Hrvatski realizam djeluje po uzoru na svjetski realizam i posjeduje iste odlike. Ana Karenjina Lava Tolstoja i Laura Ante Kovačića tipični su likovi ovog književnog razdoblja. One svojim životom odskaču od ustaljenih životnih normi, zadovoljavajući prvenstveno svoj id. Doživjele su osudu društva, no prevladala je njihova egocentričnost i sebičnost. Psihoanalizom ova dva lika dokazana je njihova nesposobnost voljenja.Among the literary period of romanticism and modernism, an epoch of realism settled. Realism demands that authors choose ordinary people for the characters in their literary works, as well as their daily lives and situations. Prose expression is the most common, specifically novel, because it is the best way to bring out many details and descriptions which author wants to show. A special whole within world realism makes Russian realism with its psychological characterization of the characters. Croatian realism acts like world's realism and has the same characteristics. Anna Karenina by Leo Tolstoy ana Laura by Ante Kovačić are typical characters of this literary period. They stand out from the usual life standards satisfying primarily their id. They exsperienced the condemnation of society, but their egocentricity and selfishness has overcome. Psychoanalysis of these two characters demonstrated their inability to love